SVE VIŠE SLUČAJEVA MIŠJE GROZNICE U SLOVENIJI Protiv te opake virusne bolesti nema cjepiva, a može biti i smrtonosna za pacijente

U Sloveniji je ove godine zabilježeno više desetaka slučajeva hemoragijske odnosno mišje groznice, akutne zarazne bolesti što ju prenose hantavirusi koji u ljudsko tijelo dolaze preko kontakta s izlučevinama zaraženih glodavaca, upozorile su slovenske zdravstvene vlasti, preporučujući primjenu mjera zaštite jer za tu bolest ne postoji preventivni protulijek.

U Sloveniji je sve više slučajeva hemoragične groznice s renalnim sindromom, poznate i kao HMRS, objavio je Nacionalni institut za javno zdravlje.

Kako upozoravaju, ta je ustanova do 16. svibnja ove godine zabilježila 75 potvrđenih slučajeva ove bolesti protiv koje nema cjepiva, a koja u nekim slučajevima može biti smrtonosna za pacijente.

Ove je godine u Sloveniji zabilježeno 75 slučajeva zaraze mišjom groznicom, od čega je bilo 59 muških pacijenata i 16 žena, najviše u jugoistočnom dijelu zemlje.

Ta je bolest na području Slovenije prvi put bila dijagnosticirana 1954., pri lakšem obliku nema posebnih zdravstvenih posljedica, ali u određenim slučajevima može biti i smrtonosna, a protiv nje ne postoji cjepivo, kazala je u izjavi za javnost dr. Marta Košir iz instituta za javno zdravlje.

Ova je bolest povremeno jako izražena, posebno u pokrajinama Dolenjska i Prekmurje, gdje se svake godine bilježe pojedini slučajevi, a ciklično dolazi i do epidemijskih pojava.

Takav porast slučajeva mišje groznice slovenski institut za javno zdravlje zabilježio je još 2008. godine, kad je oboljelo 45 osoba, zatim 2012. kad je oboljelih bilo 185 te u 2017. godini kad su otkrili 76 slučajeva.

Od vremena zaraze do pojave prvih simptoma bolesti mišje groznice obično prođu dva do tri tjedna, a bolest se odvija u više faza, pri čemu su za prvu fazu karakteristični visoka temperatura, jaka glavobolja i bol u bubrežnom predjelu trbuha.

Budući da cjepivo protiv mišje groznice ne postoji, bolest treba prevenirati, odnosno spriječiti u prvom redu uništavanjem glodavaca koji je prenose, odnosno deratizacijom, ali i pridržavajući se pravila osobne higijene i higijene prostora, te osobito pranjem ruku nakon radova u kući ili na zemlji tijekom kojih čovjek dolazi u kontakt sa zemljom ili prašinom, gdje su boravili glodavci, upozorava slovenski institut za javno zdravlje.