OTKRIVAMO Rajski život u Agenciji za civilno zrakoplovstvo: Od svake avionske karte za inozemstvo njima ide 1,37 eura! Evo kako troše

Skromnost nije baš neka vrlina s kojom bi se mogli podičiti u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo.

“Želimo ili avion ili novi poslovni prostor!”, napisali su u svom godišnjem programu rada za 2013. godinu. koji je Vlada na prošloj sjednici i usvojila.

Kod njih kriza kao da i ne postoji, a novogodišnje želje sve su samo ne skromne. Dok u drugim privatnim ali i pojedinim državnim tvrtkama i institucijama strepe od novih otpuštanja, smanjenja plaći ili drugih rezanja troškova, u ovoj se ustanovi lagodno živi.

Nekoliko naknada

U Agenciji, koja je osnovana 2007., a s radom je započela 2009., zaposleno je 75 djelatnika. Prosječna bruto plaća im je 22 tisuće kuna. Unajmljuju gotovo 1400 metara četvornih poslovnih ureda u zgradi Almeria u Vukovarskoj ulici za što godišnje plaćaju 2,7 milijuna kuna. Ne financiraju se iz državnog proračuna nego ubiru naknade od prodanih zrakoplovnih karata. Tako od svake avionske karte koju građani kupe kada lete u inozemstvo agencija dobije 1,37 eura! Također ubiru naknade od prevezenog tereta, a jednim dijelom i od naplate korištenja hrvatskog zračnog prostora. Iz parafiskalnih nameta tako godišnje uprihoduju 60-ak milijuna kuna, od čega čak 20 milijuna kuna ode na plaće zaposlenika, a još 670 tisuća kuna na honorare vanjskim suradnicima. Agencija koristi i šest službenih vozila u leasingu, a na reprezentaciju godišnje potroše nešto manje od 220 tisuća kuna. Direktor agencije, Omer Pita, kao i njegovi najbliži suradnici uspjeli su nekim čudom izbjeći škare ministra uprave Arsena Bauka , tako da se iz nekog razloga njihovi koeficijenti za sada nisu mijenjali. Pitina plaća tako sada iznosi oko 23 tisuće kuna neto.

No, sve to očito im nije bilo dovoljno pa su poželjeli i - avion. A ako to ne prođe, dosjetili su se, tražit će nove, vlastite prostore. I to sve pod egidom “razvojni projekti u 2013.”, pa ako prođe - prođe.

Avion od 64 milijuna kn

U Vladi se pravdaju da nisu odobrili kupnju aviona, već samo plan u kojem se razrađuje taj projekt. Avion je vrijedan oko 64 milijuna kuna, a dodatna oprema koštala bi još 26 milijuna kuna. Koristio bi se za nadzor radionavigacijskih uređaja, provjeru letnih procedura, otkrivanje smetnji na zrakoplovnim frekvencijama, potragu zrakoplova u slučaju nesreće, medicinski prijevoz, ali i za prijevoz visokih dužnosnika po potrebi. Budući da je i Europska komisija dva puta odbila financirati kupnju zrakoplova, Agencija bi projekt financirala dijelom iz vlastitih sredstava, a dijelom iz kredita. U Agenciji tvrde da je projekt, težak ukupno 90 milijuna kuna, tek u začetku i da je napravljena studija izvedivosti koja je pokazala da je kupnja isplativa.

Međutim, to baš ne misle u Hrvatskoj kontroli zračnog prometa, kao ni u Udruzi male avijacije. U HKZP-u tvrde da je kupnja zrakoplova i dodatne opreme neisplativa, jer sada godišnje plaćaju privatnoj srpskoj tvrtki 1,3 milijuna kuna za poslove koje bi, prema željama Agencije, obavljao njihov vlastiti avion. Prema toj računici ispada da bi se ovakav projekt isplatio tek za 49 godina!

Ni u Udruzi male avijacije nisu baš sretni zbog “skromnih” želja u Agenciji za civilno zrakoplovstvo. Napominju kako je agencija javna ustanova koje se financira iz nameta građanima, a poslove koje bi obavljala nakon kupnje zrakoplova, već rade neke privatne tvrtke.

‘Traljavo varaju Vladu’

- Jedini posao koji danas ne rade privatne tvrtke je nadzor navigacijskih uređaja, RF spektra i lociranje ELT-a, no tvrtke mogu opremiti svoje zrakoplove s tom dodatnom opremom. Agencija bi zapravo postala državna konkurencija privatnim tvrtkama, čiji rad sami nadziru. Ispada da Agencija želi prevariti Vladu i to na izuzetno traljav način - navodi predsjednik Udruge, Milenko Bucalović.

Naglašava da nije slučajno EK odbila dva puta financirati projekt, a da Agencija kupnjom aviona riskira podizanje tužbi zbog kršenja pravila tržišne utakmice. Osim toga, Bucalović napominje kako je Agencija u samo četiri godine izrasla u birokratskog monstruma s 80 zaposlenih.

- Ova Agencija sustavno uništava hrvatsko zrakoplovstvo stoga tražimo od Vlade smjenu direktora Omera Pite i njegovih pomoćnika Ante Lažete i Slavka Roguljića - oštar je Bucalović.

U Agenciji, pak, objašnjavaju da Vlada ne kupuje zrakoplov za svoje potrebe i ne financira njegovu nabavu, već je projekt tek u početnoj fazi.

Isplativost projekta

- Nabava aviona nema nikakve veze s luksuzom već isključivo s općedruštvenom koristi, jer je namjena projekta višestruka. Agencija ima u planu nabaviti zrakoplov kojim bi se u prvom redu poboljšala sigurnost zračnog prometa u Hrvatskoj u skladu s međunarodnim ugovorima, radi osiguranja provedbe nadzora sigurnosti sustava nacionalnog zračnog prostora, kao i radi pružanja sigurne, dostupne i visoko kvalitetne hitne medicinske skrbi. Tek sada se kreće u izradu predinvesticijske studije. Dakle, nema još nikakve odluke o nabavi dok se u potpunosti ne pokaže isplativost projekta. On bi se u najvećem dijelu financirao sredstvima iz prihoda HACZ-a, te iz programa EU fondova, a po potrebi i kreditnim zaduženjem HACZ-a - rekli su nam u HACZ-u.

I dok su se o namjeri da Agencija kupi zrakoplov raspisali svi mediji u Hrvatskoj, nekako je u sjeni toga ostala namjera za kupnjom poslovnih prostora. To je drugi veliki “razvojni” projekt naveden u godišnjem programu rada za 2013.

“Agencija trenutno svoje potrebe za poslovnim prostorom zadovoljava najmom po komercijalnim uvjetima. Prostor u centru Almeria je zadovoljavajuće kvalitete za postojeći broj zaposlenika, uz ograničenu mogućnost daljnjeg zakupa zbog zauzetosti poslovnog prostora koji bi odgovorao Agenciji u smislu bolje funkcionalnosti i iskoristivosti. Međutim, u narednom razdoblju Agencija će širiti svoju djelatnost u području organizacije školovanja i osposobljavanja, a to će biti teško ostvarivo u postojećem poslovnom prostoru, pa i pod uvjetom zakupa dodatnog prostora” - navode u svom programu rada.

U Agenciji odmah nude i rješenje: Želimo kupiti vlastiti prostor koji bi odgovorao potrebama i opsegu poslovanja! Razmatraju mogućnost kupnje već izgrađenog poslovnog prostora, a ako to nije po volji Vlade, onda će, kažu, sami ili s partnerima izgraditi nove urede. Ovisno o pozitivnom mišljenju Vlade, Agencija će, kažu, tijekom godine izraditi studiju izvedivosti za nabavu poslovnog prostora.

I za ovaj, kao i za projekt kupnje aviona, u Agenciji su već predvidjeli potrošiti 7,5 milijuna kuna iz proračuna, ovisni o tome koji im projekt prođe.

Treba im još ljudi

Uz sve to, u Agenciji su poželjeli još i zaposliti pet djelatnika. Tako su u Planu zapošljavanja naznačili kako bi početkom godine zaposlili specijalista za sigurnost zračnog prometa, te šefa Odjela usluga, komunikacije, navigacije i nadzora. U srpnju bi, prema Planu, zaposlili i jednog specijalista zrakoplovne medicine, jednog specijalista zrakoplovnog prava, te inspektora u Odjelu usluga zrakoplovnog informiranja i zrakoplovne meteorologije.

“Potrebe za novim zapošljavanjem temelje se na sve većem opsegu poslova vezanim uz provođenje pravne stečevine EU, provedbu razvojnih projekata i obavljanje nadzora i inspekcijskih poslova”, navode u programu rada.

U Agenciji za civilno zrakoplovstvo trenutno je zaposleno 50 inspektora raznih struka i specijalnosti. Od toga je 10 pilota, sedam aviomehaničara te jedan stalni sudski vještak za zračni promet i zrakoplovne nesreće. Tu je još i pet specijalista za evaluaciju dozvola zrakoplovnog osoblja, četiri specijalista za odobravanje letova, tri specijalista za financije i računovodstvo, četiri diplomirana pravnika, četiri administratora, dva informatičara, te po jedan voditelj sustava kvalitete, training manager i djelatnik za odnose s javnošću.

Industrijski prosjek

Što oni svi rade, pitali smo Agenciju.

“Radimo certifikaciju i nadzor operatora zrakoplova, licenciramo zrakoplovno osoblje, certificiramo i nadziremo organizaciju održavanja zrakoplova, plovidbenost zrakoplova, a vodimo i Hrvatski registar civilnih zrakoplova, u kojemu je trenutno preko 350 različitih letjelica. Uz to, zaduženi smo i za nadzor svih zračnih luka i aerodroma u Hrvatskoj, a obavljamo i djelatnost certifikacije, nadzora i inspekcija iz područja operativnih usluga u zračnom prometu. Imamo i uslugu zrakoplovnog informiranja i zrakoplovne meteorologije, te uslugu komunikacije, navigacije i nadzora. Također, bavimo se i zaštitom civilnog zračnog prometa”- pobrojali su.

A zašto imaju tako velike plaće?

“Agencija nije korisnik državnog proračuna nego se financira iz zrakoplovne industrije. Plaće u Agenciji reflektiraju situaciju na tržištu rada u zrakoplovstvu. Stoga je prosječna plaća u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo na razini prosječne plaće u hrvatskoj zrakoplovnoj industriji”- odgovorili su.