Zašto rektori diskriminiraju vlastite studente? Ovo se ponovno, po tko zna koji put, pitaju polaznici stručnih studija jer primijeni li se ustavna odluka i usvoje izmjene i dopune zakona do 31. prosinca ove godine, njih 55 tisuća plus oko 50 tisuća onih koji su završili te studije ostat će bez pravne kvalifikacije, odnosno pri zapošljavanju će imati posljednju kvalifikaciju propisanu zakonom, a to je srednjoškolsko obrazovanje, piše Slobodna Dalmacija.

Splitska inicijativa 300 = 300 naročito je aktivna posljednjih dana po ovom pitanju jer strepe da će biti naprosto izbrisani iz Zakona o kvalifikacijskom okviru ukoliko Ministarstvo obrazovanja po nalogu Ustavnog suda ne izradi novi zakonski okvir, a kako stvati stoje, osim prijedloga bivše ministrice Blaženke Divjak koji im je išao u prilog, zasad nema ničeg na stolu.

Javljali su se po tom pitanju novom ministru Radovanu Fuchsu koji ih je trebao prošli tjedan primiti u Zagrebu, ali im je mail o otkazivanju sastanka stigao dok su se već vozili autoputom prema metropoli. Potom su ostali razočarani i nakon ministrova posjeta Splitu povodom otvaranja Studentskog doma Bruno Bušić jer niti treptajem oka nije se osvrnuo na apel ove Inicijative.

Stoga su se, kako nas informira njihova predstavnica Dijana Radovniković, studentica Sveučilišnog odjela za stručne studije u Splitu, obratili i nekolicini saborskih zastupnika, među kojima je i Darko Klasić i HSLS-a koji je u parlementu naveo primjer medicinskih sestara ili policijskih službenika koji bi mogli ostati bez kvalifikacije, odnosno da im se ona umanji, pa je pozvao na uklanjanju postojećeg pravnog vakuma te se založio za što brže usvajanje europskih standarda.

Čvrsto obećanje da će za njih za saborskom govornicom založiti dobili su i od zastupnica Dalije Orešković i Marijane Puljak te Bože Petrova.

Starije generacije sjetit će se, naime, kako su raznorazna veleučilišta, što bi u prijevodu bile nekadašnje više škole, devedesetih godina u Hrvatskoj počela nicati poput gljiva, a akademska javnost oduvijek je na njihove diplome i stečena znanja gledala kao parter iz kazališnih loža.

Bilo je to i razumljivo s obzirom na razliku u količini stečenih znanja i truda, ali osnivači stručnih studija među kojima se pojavljivalo sve više privatnika pojašnjavali su da pripremaju ljude za tržište rada. Na tim studijima stječu se, naime, praktična znanja i Hrvatska se time sve više uklapala upravo u zapadni sustav obrazovanja. Neki danas tumače ovaj udar na takve studije zapravo udarom na privatni sektor jer ostaje nejasno zašto su sveučilišta dozvolila rad takvim studijima da ih potom diskreditirali.

U tome prednjači rektor Damir Boras zajedno s nekoliko kolega s pravnih faluteta i već drugi put podiže ustavnu tužbu, s objašnjenjem da kvalifikacija nije sukladna ihodima učenja, zbog čega su i oni koji trenutno studiraju kao i oni koji su završili takve studije u opasnosti od pravne "banane".

- Iako puno nas zna da često savladavamo poptuno isto gradivo s istim fondom sati što nam potvrđuju i profesori, svejedno smo diskriminirani – govori Radovniković.

Po njenom mišljenu, ovdje je riječ o formi zakona, a ne o sadržaju i ustavni suci donose već dvaput istu odluku pa se samo vrtimo u krug pri čemu se prijetnja pravnom rupom studentima konstantno nadvija nad glavom.

Dijana Radovniković

Sasa Buric/Cropix

- Čemu to i zašto se jednom s tim ne završi?! – pitaju u splitskoj inicijativi.

- Najviše bi trpjeli oni koji su završili zdravstvena veleučilišta poput medicinskih sestara, fizioterapeuta, laboranata... Oni koji su među njima već zaposleni više ne bi imali odgovarajuću kvalifikaciju koja im je potrebna za radno mjesto koje obavljaju, što smatramo nedopustivim. Osim toga, ovakva degradacija i diskriminacija stručnih studija dovela bi do smanjenja upisa na te studije, a moguće čak i njihova potpunog uništenja – ističe Radovniković. Dodaje da je, zbog Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF), koji nije obvezujući za države članice, ali je svakako preporuka EU-a, u većini zemalja ovakav scenarij je apsolutno nemoguć.

Naime, u zemljama puno razvijenijim od naše, kao što su Austrija, Danska, Portugal, Norveška, Italija, prema smjernicama EQF-a, prvostupnički studiji, kako sveučilišni, tako i stručni na istoj su razini, a isto vrijedi i za master, odnosno magistre i specijaliste struke.

- Prvenstveno smatramo da treba donijeti Zakon koji ne bi bilo moguće proglasiti neustavnim. Treba nam dugoročno rješenje, kako se ne bi ponavljala ista situacija svakih nekoliko godina. Taj bi zakon trebao biti usklađen s EQF-om, kao i u drugim europskim državama. Slažemo se da stručni i sveučilišni studiji nisu jednaki, ali smatramo da su jednako vrijedni s obzirom na to da stručni studiji pripremaju studente za izravno uključenje na tržište rada, dok sveučilišni usmjeravaju studente prema znanosti i znanstvenom radu – zaključuju splitski studenti, piše Slobodna Dalmacija.