POSTIGNUT DOGOVOR O KUPNJI BORBENIH AVIONA Povjerenstvo donijelo zaključak o najpovoljnijoj ponudi i odlučilo koji će avioni čuvati hrvatsko nebo

Vijeće za obranu preporučit će Vladi donošenje odluke o sklapanju ugovora s Državom Izrael o kupnji 12 rabljenih borbenih aviona F-16 Barak, zaključak je to koji se nameće nakon više razgovora s visokim državnim dužnosnicima. Sjednica Vijeća je sutra u kasnim poslijepodnevnim satima, ali, kako Jutarnji list saznaje, na njoj ne bi trebalo biti disonantnih tonova zbog modela aviona koji će zamijeniti MiG-ove.

Naime, i u Uredu predsjednice smatraju da je u ovom trenutku izraelska ponuda najpovoljnija za Hrvatsku, prije svega s financijskog, ali i strateškog stajališta. S obzirom na to da nije nepoznato da takav stav zastupa i ministar obrane Damir Krstičević, teško je očekivati da će premijer Andrej Plenković ići protiv mišljenja svog potpredsjednika, ali i stručnog povjerenstva MORH-a koje je u svojoj analizi ponuda zaključilo da je upravo izraelska najpovoljnija.

Na samoj sjednici Vijeća njegovim će članovima biti prezentirane sve četiri ponude - američka, grčka, izraelska i švedska - te će se donijeti preporuka Vladi koja za nju nije obvezujuća. Kako neslužbeno saznajemo, više je elemenata prevagnulo na stranu Izraelaca. Prije svega nabavna cijena paketa koji je ponudio Izrael. Za oko 500 milijuna Hrvatskoj se nudi 12 moderniziranih aviona F-16 Barak, s naoružanjem, dva simulatora, borbena obuka pilota te garancija izraelske države da stoji iza cijelog posla. Prilagodba infrastrukture trebala bi biti na teret Hrvatske. Kao najveći konkurent Izraelu slovila je ponuda švedske tvrtke SAAB s novim avionima JAS 39 Gripen.

Cijena ovih aviona je oko 700 milijuna eura. No, u tu cijenu ne ulazi naoružanje. To je jedan od minusa na švedskoj strani. Drugi veliki minus je što ponudu, iako je to traženo, nije dala švedska država nego tvrtka SAAB. Iako iz Švedske uporno stižu uvjeravanja da država stoji iza ponude SAAB-a, to nikad nije došlo u pisanom obliku. Kako je kupnja zrakoplova istovremeno i strateško povezivanje, u državnom vrhu smatraju da je za Hrvatsku bolje strateško vezanje s Izraelom, a time i daljnje jačanje veza sa SAD-om, daleko bolje negoli sa Švedskom.

Dva načina računanja

Nakon predaje ponuda u javnosti se u nekoliko navrata moglo čuti da bi Hrvatska od ponuditelja trebala zatražiti tzv. BAFO - najbolju konačnu ponudu. No, u državnom vrhu prevladava mišljenje da to ne bi donijelo neku povoljniju opciju za Hrvatsku.

Kako saznajemo, izraelska ponuda dobila je zeleno svjetlo nakon što je Hrvatska dobila pismeno uvjerenje kako ne postoje skriveni troškovi i da je ponuda od oko 500 milijuna dolara konačna cijena. Također, uvjeravaju nas naši sugovornici, iz Sjedinjenih Američkih Država su stigle potvrde da je riječ o kvalitetnim avionima, da je oprema kompatibilna s NATO-ovim standardima i da SAD stoji iza prodaje ovih aviona Hrvatskoj. Naime, cijeli proces nabave aviona bio je u zastoju nekoliko mjeseci upravo da bi se dobile ove garancije koje su sada na stolu.

Naši sugovornici također tvrde da bez obzira na to što je riječ o avionima proizvedenima negdje krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, to nisu stare kante jer su avioni potpuno modernizirani. Ipak, još uvijek ostaje nepoznato koliki je trošak eksploatacije tih aviona u sljedećih 30 godina, koliko se najavljuje da će ih Ratno zrakoplovstvo koristiti, te industrijska suradnja koju Država Izrael nudi Hrvatskoj.

Poznato je da postoje projekti kroz vojnu suradnju. Riječ je o osnivanju središta za održavanje F-16 u Zrakoplovno-tehničkom centru u Velikoj Gorici, tvornica streljiva... U segmentu industrijske suradnje neslužbeno se tek mogu čuti općenite najave o mogućoj suradnji u poljoprivredi, energetici, IT segmentu...

Prvi stižu 2020.

Nakon što Vijeće donese u utorak svoju preporuku, Vlada mora donijeti službenu odluku i potpisati ugovor s ponuditeljem. U ovom trenutku teško je predvidjeti kada bi se to moglo dogoditi. No, zbog alarmantnog stanja u Ratnom zrakoplovstvu odluku je potrebno donijeti što prije kako bi počeo proces nabave. Ministar Krstičević u nekoliko je navrata rekao kako očekuje da prva dva nova aviona u Hrvatsku stignu 2020. godine, a do 2022. preostalih deset.

No upitno je hoće li do tada izdržati MiG-ovi. Nakon što su nedavno otpisana četiri MiG-a, Ratno zrakoplovstvo raspolaže s osam borbenih aviona za nadzor zračnog prostora. No, to je samo brojka na papiru. U stvarnosti broj ispravnih aviona je daleko manji te su ponekad na raspolaganju samo dva aviona tek dostatna za borbeno dežurstvo, i to samo tijekom dana.

Ministar Krstičević nedavno je od ukrajinskog ministra obrane zatražio da Ukrajina četiri otpisana MiG-a zamijeni s četiri ispravna, no odgovora još uvijek nema. U vojnim krugovima već se neko vrijeme govori o mogućnosti da, s obzirom na loše stanje MiG-ova, Hrvatska kroz nekoliko mjeseci ostane bez sposobnosti nadzora vlastitog zračnog prostora. U tom bi slučaju Hrvatska morala obavijestiti NATO da više nije u mogućnosti nadzirati svoj dio zračnog prostora Saveza te bi u tom slučaju, najvjerojatnije, Italija preuzela taj posao u hrvatskom zračnom prostoru.