'POVIJEST NIJE KOMPJUTORSKA IGRA KOJU MOŽEMO IZNOVA IGRATI U NADI DA ĆE SE PROMIJENITI' Josipović u Sisku

SISAK - Svečanošću u šumi Brezovica kod Siska, kod spomenika Sisačkom partizanskom odredu, prvoj antifašističkoj jedinici u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji, u subotu 22. lipnja obilježen je Dan antifašističke borbe. Proslavi u šumi Brezovica nedaleko od Siska, uz nekoliko stotina antifašista, nazočio je predsjednik Ivo Josipović, predsjednik Sabora Josip Leko i ministar Mirando Mrsić, izaslanik premijera Milanovića.

Predsjednik Ivo Josipović podsjetio je na važnost 22. lipnja 1941. godine kao jednog od najvažnijih datuma u hrvatskoj povijesti. Istaknuo je kako danas antifašizam vidimo kao želju za demokracijom, zaštitom ljudskih prava, slobodom i prosperitetom.

- Toliko godina nakon 2. svjetskog rata ponovo imamo one koji misle da se povijest može promijeniti, da je riječ o nekakvoj kompjutorskoj igri koju smo izgubili pa se resetira i iznova igra u nadi da ćeš dobiti. Drugi svjetski rat je završio pobjedom antifašizma i ta pobjeda će uvijek ostati u povijesti čovječanstva. Ali, ne smijemo misliti da oni koji ne mogu promijeniti povijest, jer se ona zaista ne da promijeniti, ne mogu promijeniti vrijednosti u društvu. Ima onih snaga koje bi promijenile sadržaje naše demokracije, sadržaje našeg Ustava, sadržaje naše politike. Takvima ćemo znati reći ne, a onima koji misle da hrvatska od antifašističke Hrvatske može postati nešto drugo ljuto se varaju, rekao je Josipović.

Zaključio je kako svaka hrvatska generacija imala svoj rat, svaka se generacija imala priliku odrediti koju stranu odabrati. Ponosan sam što kao predsjednik Hrvatske i kao antifašist mogu reći da je Hrvatska u najvećem dijelu uvijek znala stati na stranu pravde. To su učinili partizani u 2. svjetskom ratu, to su učinili naši branitelji u Domovinskom ratu i zato trebamo odati poštovanje našim antifašistima patizanima i našim brabniteljima. Prije 72 godine, 22. lipnja 1941. godine Hrvatska je rekla ne svjetskom zlu, fašizmu i nacizmu, pokretu koji je nažalost imao saveznike i ovdje na našim prostorima. Zahvaljujući našim antifašistima, našim partizanima Hrvatska je završila na strani dobra, na strani pobjedničke antifašističke koalicije, rekao je predsjednik.

Predsjednik Sabora Josip Leko, istaknuo je kako su se na današnji dan prije 72 godinu ovdje okupili mladi i hrabri ljudi kako bi pružili otpor nacizmu i izdajničkom domaćem režimu.

- To je važno za Hrvatsku jer su antifašističke vrijednosti temelji EU, zajednice europskih prosperitetnih naroda u koju ulazimo za nekoliko dana, rekao je Leko.

Mirando Mrsić istaknuo je kako je u Sisku, u šumi Breozovici počeo hrvatski otpor crnom zlu.

- Hrvatska je paljenjem plamena antifašizma dobila opriliku da postane dio Europe. Za devet dana Hrvatska se vraća kući, u dom kojem je temelj ideja antifašizma, zaključio je Mrsić.

Posebno nadahnut i burno pozdravljen govor odrzao je ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandar Levchenko. Istaknuo je kako je Sisački partizanski odred bio prva iskra antifašističkog ognja koji je kasnije zahvatio Hrvatsku, te da i u tome Hrvati i Ukrajinci imaju velikih sličnosti.

- U Ukrajini je bio vrlo snažan partizanski pokret, oba su naroda dala snažan doprinos antifašizmu. Hrvatska će sutra u Europsku uniju, i mora znati da do toga cilja ne bi došla bez partizana, bez antifašista, rekao je Levchenko.

Kod spomenika prvim partizanima govorio i Stjepan Mesić, bivši hrvatski predsjednik, počasni predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista, koji je cijeli govor posvetio opasnosti od nenacizma i fašizma, koji, prema njemu, diže glavu i u Hrvatskoj, a država ne čini dovoljno da se tome odupre. Spomenuo je maturante s velikim slovom U i križem na majicama, te upitao zašto crkva nije digla glas protiv toga, spomeno je časopis koji se preporuča za upotrebu u školama, a veliča vođe ustaškog pokreta I pitao kako je takvo što moguće...

Skup u Brezovici pozdravila je i sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić Merzel, naglašavajući kako sisački patizani nisu čekali proglase i naloge CK i Kominterne, nego su u borbu za slobodu i svoj narod krenuli samoinicijativno. Od njih 77, 38 ih nije dočekalo završetak rata, istaknula je županica.

Predsjednik Josipović odlikovao je u povodu Dana antifašističke borbe Redom Stjepana Radića za osobit doprinos antifašističkim temeljima Republike Hrvatske osam antifašista: Nikolu Budiju, Branka Grošetu, Josipa Imprića, Rudolfa Kahlinu, Branka Miškovića, Nikolu Opačića, Lovru Reića i Josipa Žmaka. Odličja su im uručena kod spomenika prvim partizanima.