BRIEFING: MARIN CAPAN

‘U 10 godina otišlo je 38.000 mladih s diplomama, evo zašto! I ne, nismo konzervativni, glasamo za Most, Možemo i - Ninu...‘

Velik postotak mladih se izjašnjava kao homoseksualni, biseksualni, transrodni, binarni... Odgovore pronalaze na internetu i mogu formirati ekstremne stavove

Marin Capan

 Screenshot Hanza Tv/

Popis stanovništva je pokazao da je Hrvatska od 2011. do 2021. izgubila 38.000 mladih ljudi koji su se odselili nakon završenog studija što je 4,5 posto od ukupnog broja mladih ili 56 posto od broja svih studenata Sveučilišta u Zagrebu.

Podaci su to koje u Briefingu iznosi Marin Capan, predsjednik Mreže mladih Hrvatske, nevladine i nestranačke organizacije koja okuplja 77 udruga mladih iz cijele Hrvatske, student FER-a u Zagrebu. Broj mladih koji napuštaju Hrvatsku je, dodaje, još veći kada uzmemo u obzir i one koji idu studirati u inozemstvo ili nakon završene srednje škole vani traže prvi posao.

Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta:

"Mladi odlaze zbog nepravde, nepotizma, korupcije i nejednakosti. Ne vide da će se ti problemi, s kojima se naše društvo desetljećima suočava, ubrzo riješiti i misle da nemaju perspektivu. Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, čiji sam član u ime svog fakulteta, strogo osuđuje kupovanje diploma i slične činove jer su u suprotnosti sa svim vrijednostima akademske zajednice. To je ta nepravda koja mlade demotivira da ostanu u Hrvatskoj, pogotovo kada je u pitanju neki dužnosnik na visokoj poziciji u izvršnoj vlasti", kaže Capan, koji ne planira po završetku studija otići iz Hrvatske jer je dosta proputovao po Europi, no Zagreb mu je prirastao srcu. Dodaje i da će sa svojom strukom lako naći posao, kao što i već tijekom studija radi, pa mu je cilj u Hrvatskoj raditi, stjecati iskustvo i onda otvoriti vlastitu tvrtku.

"Mogućnost zaposlenja je mladima samo prvi korak da bi ostali u Hrvatskoj. Uz to im treba osigurati konkurentne plaće, mogućnost stambenog osamostaljivanja, stručnog usavršavanja, poticaje za zasnivanje obitelji... Nedostaje stambenih kapaciteta u studentskim domovima i zbog toga velik broj mladih odustaje od upisa na fakultete jer si ne mogu priuštiti najam stanova. Neki upravo zbog toga odlaze studirati ili raditi u inozemstvo. Zašto bih ostao u Hrvatskoj i radio za 1100 eura plaće i plaćao minimalno 500 eura najam stana, kada mogu recimo u Frankfurtu raditi za 1800 eura i plaćati 550 eura najam", pita se Capan.

Naglašava da mladi žele imati optimalan balans između poslovnog i privatnog života, a od poslodavca očekuju konkurentnu plaću i priliku za napredovanje i usavršavanje.

"Dosta mladih ne želi izgorjeti na poslu, odnosno doživjeti tzv. burnout i jako cijene svoje slobodno vrijeme. Rade kako bi imali dovoljno financijskih sredstava za život, a nije im posao razlog za život. Puno je istraživanja provedeno o tzv. generaciji Z i može se zaključiti da intenzivno koristimo tehnologiju, ali to ne znači da svi imaju društvene mreže i prate Tik-tok trendove. Generacija Z je samosvjesna, izrazito kritički nastrojena, adaptivna i jako otvorena", opisuje Capan pripadnike svoje generacije i ne slaže s tvrdnjama da su mnogi tradicionalniji i konzervativniji od svojih roditelja. Većina njegovih kolega je, kaže nam, dobro informirana o važnim događajima u svijetu i Hrvatskoj.

"Ankete u Hrvatskoj pokazuju da mladi na izborima ne glasaju bitno drugačije od ostalih građana. Nešto više od ostalih mladi su na parlamentarnim izborima birali Most i Možemo!, a manje HDZ i SDP. Na izborima za Europarlament je dosta glasova dobila Nezavisna lista Nine Skočak, što je dokaz da su mladi spremni dati potporu drugim mladima koji komuniciraju njihove interese. Od svih kandidata na parlamentarnim izborima samo njih 232 ili 10,19 posto je bilo mlađe od 30 godina i niti jedna od tih osoba nije izabrana u Sabor jer su bili nisko na izbornim listama. Mladi teško napreduju u stranačkim strukturama. Poražavajuće je da je HDZ od 143 kandidata imao samo dvije mlade osobe na listama za parlamentarne izbore ili da ni HDZ ni SDP na europskim izborima nisu imali niti jednu mladu osobu na listi", naglašava Capan, dodajući da Mreža mladih, kao ni on osobno, još nemaju jasan stav o najavi uvođenja vojnoga roka. Smatra da je važno u odlučivanje o tom pitanju uključiti i i mlade koje se ono izravno tiče.

"Što se tiče uvođenja Rodnih studija, očito nije bilo dovoljno koordinacije između Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva obrazovanja. Smatram da će Rodni studiji proći novi proces akreditacije kod Agencije za obrazovanje i da će se nastava krenuti izvoditi od jeseni 2025. kao što je bilo i najavljeno. Politika ne smije utjecati na proces akreditacije", ističe Capan, dodajući da mladi intelektualci u Hrvatskoj primjećuju nedostatak cjelovite seksualne edukacije u osnovnim i srednjim školama.

"Velik postotak mladih se izjašnjava kao spolne odnosno rodne manjine, što znači da su homoseksualni, biseksualni, transrodni, binarni... Propuštamo veliku priliku da im kroz obrazovanje damo točne i stručne informacije da mogu postavljati pitanja i formirati mišljenja umjesto da odgovore pronalaze na internetu, gdje mogu doći do puno netočnih informacija i formirati možda i ekstremne stavove", zaključuje Capan.

Otkriva da se Mreža mladih trenutno u komunikaciji s državnim tijelima između ostaloga zalaže za spuštanje dobne granice za izlazak na izbore te za uvođenje kvalitetnih stambenih politika za mlade.

"Mnogi mladi se ne znaju nositi sa stresom i zbog toga se kod njih razvijaju neki poremećaji i mentalne bolesti. Istraživanja pokazuju da su im najveći izbor stresa financije, zdravstveno stanje i dobrobit obitelji što je sasvim prirodno jer da bi bili sretni i ispunjeni žele imati riješeno financijsko stanje, biti zdravi i imati razvijen obiteljski život", otkriva Marin Capan.

Pogledajte cijelu emisiju:

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. prosinac 2024 22:38