UGLEDNI PROMETNI STRUČNJAK 'Hrvati se ne znaju ponašati u prometu, ne poštuju prometna pravila, previše konzumiraju alkohol i voze prebrzo!'

Vučete se dva kilometara na sat po autocesti i u glavi odbrojavate preostale minute do željenog odredišta vraćajući se s, nikad dovoljno dugačkog, godišnjeg odmora.

Iza vas u autu nalazi se peteročlana obitelj s dva psa ljubimca koji ne prestaju lajati, pokraj vas je nervozni mladi vozač “zaspao” na trubi, ispred je stari “fićo” iz kojeg se šire tamni ispušni plinovi, a u njemu sjedi stariji gospodin koji neprestano koči.

Samo najjači od najjačih umova izdržali bi ovaj pritisak bez “pucanja”.

Kako se ponašati u prometu i ostati hladne glave, pitali smo prometnog stručnjaka i sudskog vještaka za promet Gorana Husinca.

- Za početak, na put treba krenuti odmoran, uzeti dovoljno vode i hrane koja nije kvarljiva i naoružati se strpljenjem. Oni koji su mlađi i imaju bolji vid bolje neka putuju po noći jer su tada ceste praznije.

Ako se po par sati čeka u koloni, dobro je izaći iz auta i protegnuti noge, ali samo u onom trenutku kad je to dozvoljeno i sigurno - kaže nam Husinec.

Ipak, nisu svi tako “jakih vrlina” pa se nerijetko zna vidjeti kako oni “lukaviji” iz kolone iskoriste prolazak vozila Hitne pomoći i švercaju se vozeći iza nje ili pak odluče prisvojiti zaustavnu traku. Inače, pretjecanje po zaustavnoj traci na autocesti kažnjivo je s minimalno 1000 kuna.

- Ako se odlučite na to, netko zbog vas može izgubiti život. Zaustavna traka je za prolaz vozila Hitne pomoći i policije. To je čista bahatost vozača. Osim toga, gotovo uvijek se zna naći netko ‘pametan’ tko će juriti za Hitnom. To je jako opasno jer vozač Hitne može jako naglo kočiti - objašnjava nam Husinec.

Kaže nam da se Hrvati ne znaju ponašati u prometu, ne poštuju prometna pravila, previše konzumiraju alkohol i voze prebrzo. Dodaje i da pomaganje u prometnoj nesreći ovisi o situaciji. Ako vidite da je netko zaglavljen ispod auta, stanite sa strane i pomognite jer za podići auto treba bar desetak ljudi, ali ako vidite da su unesrećeni zbrinuti i pokazuju vam da je sve u redu, onda nastavite svojim putem jer ćete u protivnom samo stvoriti još veću gužvu. A što u slučaju sudara?

Tada prvo treba maknuti kontakt, odnosno ugasiti motor jer se time smanjuje rizik od požara, potom procijeniti svoje stanje i razinu ozlijeđenosti, ako možete izađite iz vozila i tek tada pogledajte u kakvom su stanju ostali sudionici, maknite se iza zaštitne ograde na cesti što dalje od auta i onda zovite pomoć. I ovdje pravilno ponašanje često može pomoći.

- Moram reći da je najvažnija stvar, koju kod nas još uvijek premalo kažnjavaju, vezanje na stražnjim sjedalima. Puno je opasnije biti nevezan na stražnjim sjedalima, a u zadnje vrijeme stradava puno više ljudi sa stražnjih nego na prednjim sjedalima. Ljudi najčešće nisu ni svjesni u kolikoj su opasnosti od nevezanja - upozorava Husinec.

Kazne za nevezanje sigurnosnog pojasa na sjedalima su 500 kuna. Prometni stručnjak nam objašnjava da su kazne kod nas dovoljno velike i u razini s ostatkom Europe, ali je puno veći problem “kultura”. Naime, “naši” ljudi imaju odbojnost prema vezanju, misle da će se na neki način uspjeti izvući ili da će na prekršajnom sudu kaznu “otjerati” u zastaru.

Upravo zato, ističe, sve dok se ne promijeni svijest i ne educira javnost o opasnostima vožnje, neće doći ni do promjene u ponašanju.