UMIROVLJENIK IZ ZAPREŠIĆA U NEVJERICI, PRIJETI MU OVRHA ZA PLAĆEN DUG! 'Za dug od 5800 kn platio sam ovrhu od 12.000. A sud traži da je platim dvaput'

- U veljači 2015. Općinski građanski sud u Zagrebu poslao mi je ovršni nalog na 12.000 kuna. Istog mjeseca taj sam iznos uplatio Gradu Zagrebu na ime duga za najam poslovnog prostora koji sam koristio, a potvrdu o uplati predao ovrhovoditelju, gospođi Dini Vuglač, referentici prisilne naplate u Gradskom stambenom komunalnom gospodarstvu Zagreb. Međutim, godinu i osam mjeseci kasnije, 4. listopada ove godine, Općinski građanski sud u Zagrebu poslao mi je ovršnu ispravu na isti iznos koji sam već platio. Bio sam u šoku - ispričao nam je umirovljenik Pavle Krečić iz Zaprešića koji je svoje iskustvo odlučio podijeliti s novinarima.

- U procesu ovrhe, kad otplatite dug i sve moguće namete mnogih manipulatora uključenih u njezin tijek, događa se da vam isti dug pokušavaju naplatiti dvaput. Moj slučaj nipošto nije usamljen - uvjerava nas Krečić.

Imao RTV servis

Ispričao nam je te dokumentima i potkrijepio da je od Grada Zagreba tijekom 90-ih godina unajmio poslovni prostor u kojem je obavljao RTV servis. Kako je posao sa servisiranjem radijskih i TV uređaja opadao, odlučio je 2000. unajmljeni prostor prenamijeniti u videoteku. Uložio je u uređenje prostora, a najam koji je dugovao gradu Zagrebu prebiti s ulaganjem u uređenje lokala. Grad Zagreb je, međutim, u svibnju 2000. protiv njega pred Općinskim sudom u Zagrebu pokrenuo ovršni spor, i to za iznos od 5800 kuna duga za najam prostora te 1021 kunu kamata.

- Odlučio sam u siječnju 2001. vratiti prostor Gradu. Vratio sam im uređen lokal u puno boljem stanju nego kad sam ga unajmio. Tvrdi da od 2000., kad je Grad pokrenuo ovršni sudski spor, do 2014. od suda nije primio nikakvu obavijest.

Tek kasnije shvatio je i zašto: sud mu je slao rješenja na poslovni prostor koji više nije koristio, ali i na neke druge adrese na kojima nikada nije boravio niti je bio prijavljen.

- Kako nisam primao rješenja u ovršnom sudskom sporu, nisam na njih mogao uložiti ni prigovor. Da jesam, u prigovoru bih tražio da se moj dug za najam prebije s ulaganjima u uređenje lokala. Obavijesti na pravu adresu na kojoj godinama živim i na kojoj sam prijavljen sud je poslao tek kad je sve bilo gotovo. Zanimljivo je da su je tada imali, a ranije nisu - kaže Krečić.

Smišljeno otezanje?

Pita se ne odugovlače li se sudski ovršni sporovi namjerno kako bi narasle kamate, a time i iznos koji ovršenik na kraju mora platiti. Zbog duga od 5800 kuna za najam gradskog prostora u veljači 2015. ovršen je za 12.000 kuna.

Kad smo na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu upitali za slučaj Krečić i dostavili im broj sudskog predmeta, odgovorili su da taj predmet nije kod njih i sugerirali da se raspitamo na sudu Novi Zagreb. S toga su nas suda, međutim, vratili natrag na zagrebački Općinski građanski sud, tvrdeći da predmet nije ni kod njih.

Na zagrebačkom Općinskom građanskom sudu zatim su priznali da su se zabunili i potvrdili kako su 4. listopada ove godine doista uputili Pavlu Krečiću ovršnu ispravu na 12.000 kuna. Glasnogovornica Općinskog suda u Zagrebu, sutkinja Laura Crnić-Klapšić, ovako je to objasnila: - S obzirom na to da od Grada Zagreba koji je protiv Pavla Krečića 2000. pokrenuo upravni spor nismo dobili nikakvu povratnu informaciju da je izvršio ovršni nalog, 4. listopada poslali smo mu novi ovršni nalog. Informaciju da je on dug platio od Grada Zagreba dobili smo tek 12. listopada, nakon što smo Krečiću već bili uputili ovršnu ispravu. Postupak ćemo obustaviti i žao nam je da nas Grad Zagreb na vrijeme nije izvijestio da je ovršenik platio dug.

Čest slučaj

Na pitanje zbog čega je zagrebački Općinski sud godinama Pavlu Krečiću slao rješenja na adrese na kojima on ne živi, a ne u Zaprešić na adresu na kojoj godinama živi, glasnogovornica je odgovorila kako sud šalje rješenja na adrese koje im dostavi ovrhovoditelj, u ovom slučaju Grad Zagreb.

Pravna savjetnica udruge Potrošač, odvjetnica Dijana Kladar, potvrdila nam je da slučajevi poput Krečićeva kad sud dvaput naplati ili pokušava naplatiti jednu te istu ovrhu nisu rijetkost. - To se nažalost događa kad je riječ o velikim sustavima poput Gradskoga stambenog komunalnog gospodarstva Zagreb, jer oni nakon što naplate ovrhu ponekad zaborave obavijestiti sud da je ovrha plaćena. U takvim slučajevima, ističe odvjetnica Kladar, ovršenik ima pravo na naknadu nastalih sudskih troškova, ali ne automatizmom, već sam mora podnijeti zahtjev za njihovu naknadu.

To jest gnjavaža za ovršenika, tvrdi Krečić, ali takvi su popisi. Ona podsjeća da se predloženim izmjenama Ovršnog zakona predviđa 400 kuna kazne za ovršitelja koji dva puta naplati jednu te istu ovrhu. Ta bi izmjena, tvrdi, trebala potaknuti ovrhovoditelja da obavještava sud o provedenim ovrhama i provjerava je li sud obavijest i zaprimio.