Bez slobodne i mirne Ukrajine nema slobodne i mirne Europe, zaključak je deklaracije samita Ukrajina-Jugoistočna Europa u Dubrovniku, koja osuđuje rusku invaziju na njezinog južnog susjeda te izražava potporu Ukrajini, njenom teritorijalnom integritetu, eurointegracijama i članstvu u NATO-u.
"Gotovo 1000 dana je prošlo od početka ruske vojne invazije na Ukrajinu. Najstrože osuđujemo ovaj ničim izazvan, neopravdan i nezakonit ruski osvajački rat protiv Ukrajine, ..zločin protiv ukrajinskog naroda, očito kršenje međunarodnog prava, ... i veliku prijetnju miru, sigurnosti jugoistočne Europe, cijelog europskog kontinenta i svijeta", stoji na početku deklaracije samita.
Samit su zajednički organizirali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i hrvatski premijer Andrej Plenković, a glavni je cilj sastanka iskazivanje podrške zemalja regije Ukrajini koja se već dvije i pol godine suočava s ruskom agresijom. Uz Zelenskog i Plenkovića na samitu sudjeluju visoki predstavnici 12 zemalja, među kojima su i predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, te predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Podrška sudionika samita ukrajinskoj nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu unutar međunarodno priznatih granica nastavlja biti "apsolutna", navodi se u tekstu deklaracije.
"Put prema sveobuhvatnom, pravednom i dugotrajnom miru za Ukrajinu može se temeljiti isključivo na međunarodnom pravu ... Ponovno potvrđujemo našu podršku za mirovnu formulu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija kao ključan okvir za obnovu takvog mira", poručili su sudionici.
Deklaracija također poziva međunarodnu zajednicu da poveća potporu Ukrajini i "sve zemlje da ne pružaju materijalnu ili drugu pomoć ruskom osvajačkom ratu".
Sudionici su osudili i okvalificirali "pokušajima Rusije da nasilno i nezakonito anektira teritorij Ukrajine" izbore koje je Moskva u ožujku i rujnu održala u okupiranim ukrajinskim regijama nazvavši ih "ništavnim i nevažećim".
Tekst deklaracije pozdravlja otvaranje pristupnih pregovora između Europske unije i Ukrajine kao i činjenicu da je NATO savez na samitu u Washingtonu "ponovio svoju predanost pružanju podrške Ukrajini na njenom nepovratnom putu prema potpunim euroatlantskim integracijama, uključujući članstvo u NATO-u".
‘Neupitna predanost‘
"Ponovno podcrtavamo našu čvrstu predanost tome da se pravdi dovedu pojedinci odgovorni za zločin agresije, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tijekom ruskog osvajačkog rata", stoji u deklaraciji.
Dubrovački samit je naglasio i ključnu važnost energetske sigurnosti Ukrajine, čije "elektrane i energetska mreža trpe ogromnu štetu zbog ruskih sustavnih i namjernih napada".
"Također naglašavamo da bilo kakvo korištenje nuklearne energije i nuklearnih postrojenja mora biti sigurno, zaštićeno i okolišno prihvatljivo. U tom kontekstu naglašavamo da se nuklearna elektrana Zaporižja mora vratiti pod punu suverenu kontrolu Ukrajine i djelovati sigurno", ističe se u deklaraciji.
Sudionici su iskazali predanost sudjelovanju u trenutnoj i poslijeratnoj obnovi Ukrajine "radi osiguravanja njene prosperitetne budućnosti".
Samit u Dubrovniku treći je sastanak na vrhu u ovom formatu, nakon što je prvi održan u kolovozu 2022. u Ateni, a drugi u veljači 2024. u Tirani.
Među ostalim sudionicima samita su srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, grčki premijer Kiriakos Micotakis, bugarski premijer Dimitar Glavčev, albanski premijer Edi Rama, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, te ministri vanjskih poslova Moldavije, Turske i Rumunjske, Mihai Popsoi, Hakan Fidan i Luminita Odobescu.
Samit u Dubrovniku pratili smo i uživo
18:27 Premijer Andrej Plenković i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski su u sklopu samita u Dubrovniku stigli na zajedničku konferenciju za medije.
- Ponovili smo našu snažnu potporu Ukrajini koja je žrtva ruske agresije već skoro tisuću dana. S te strane će podrška biti snažna i postojana i u budućnosti. Ona je i odraz hrvatsko-ukrajinskog prijateljstva, Ukrajina je bila jedna od prvih država koje su priznale Hrvatsku. Potpisali smo i sporazum koji obuhvaća sve bitne aspekte podrške Ukrajini - rekao je uvodno premijer Plenković.
- Dubrovačka deklaracija rezimira snažnu političku volju podrške Ukrajine, a podupiremo i napore mirovne formule predsjednika Zelenskog, očekujemo da se ta dinamika intenzivira. Smatramo da joj treba davati snažnu potporu kako bi i u pregovorima imali bolju poziciju - rekao je.
"Hrvatska podržava ukrajinski teritorijalni integritet. Spomenuli smo i hrvatska iskustva. Siguran sam da će ovaj sastanak zbog širih međunarodnih napora koje radi predsjednik Zelenski predstavljati dodatnu potporu od strane sudionica, drago mi je da je Hrvatska bila domaćin ovako uspješnog sporazuma - uvodno je kazao Plenković, nakon čega se obratio predsjednik Zelenski na ukrajinskom jeziku, piše RTL.
Predsjednik Zelenski rekao je da je ovo njegov prvi posjet Hrvatskoj kojoj izražava zahvalnost, dodajući da su Ukrajina i Hrvatska izgradile uspješne strateške odnose koji jačaju regiju.
- Hvala što ste me doveli u Dubrovnik, željeli bismo prenijeti poštovanje naših branitelja i boraca, to stvara emocionalne veze naših zemalja. Spomenut ću 11 sigurnosnih paketa koji su došli iz Hrvatske, a pomoći će izgradnji naše zemlje - rekao je Zelenski, dodavši da je pozvao hrvatsku stranu da uloži u proizvodnju dronova.
Dodao je kako je sastanak u Rammsteinu odgođen zbog vremenskih nepogoda u SAD-u, a ticao se mirovnog plana koji je ranije Ukrajina iznijela.
- Moramo učiniti sve što je moguće za jačanje pozicije Ukrajine, našeg naroda, i postizanje pravednog mira. Ovaj format jugoistočne Europe može se odvijati i na razini ministara, a ne samo šefova država vlada. Naš sporazum može zaživjeti što je prije moguće - rekao je ukrajinski predsjednik te izrazio sućut obiteljima poginulih u Bosni i Hercegovini, navodeći kako je ‘brojka prevelika‘.
Ukrajina računa s pravednim mirom, te nije bitno hoće li se Putin s time složiti ili ne, napomenuo je Zelenski u odgovoru novinarima.
- Kada se prisjetim da prije rata Ukrajina nije bila u okviru EU politike koji se zove proširenje, nego susjedstvo i partnerstvo. Putinova agresija promijenila je politiku proširenja Europske unije. Ukrajina je u kratkom roku, uz toliko žrtava, uspjela ne samo podnijeti zahtjev za članstvo, nego i dobiti status kandidata. To djeluje gotovo nestvarno - rekao je Plenković. Dodao je da je to legitiman put.
"Zato smatram da svaka zemlja, osobito Ukrajina, ima pravo tražiti svoj put jačanja sa Sjevernoatlanskim savezom, kao i tražiti svoj put kada je riječ o mirovnom procesu - dodao je Plenković.
Na pitanje, kakav mirovni plan se očekuje i kakva sigurnosna jamstva se traže te kako će to sve utjecati na Putina, Zelenski je odgovorio: - Što se tiče pitanja sigurnosnih jamstava, računamo na naše partnere - rekao je Zelenski.
- Ono što nam pomaže, a radi se o kibernetičkoj sigurnosti, naravno i u pogledu budućnosti oporavka, ono što sad imamo su bilateralni sporazumi. Nemamo članstvo u NATO-u jer da imamo, ne bismo bili u ratu. Mirovni plan ima određen izričaj koji se odnosi na naš položaj u sigurnosnom savezu. Nije mi sasvim jasno u kojem pogledu ste spomenuli Putina, bi li to njega moglo ohrabriti. Što bi njega moglo ohrabriti? - upitao je.
- Mislim da, što se tiče slabosti određenih partnera, da bi to moglo ohrabriti Putina u budućim koracima, a to je da se ni u kom slučaju ne zaustavlja ovaj rat - nastavio je Zelenski.
- Ako se rat nastavi, to će mu omogućiti korištenje raznih resursa i naravno, njega izgleda ne zanima što misli njegov narod, ali to će imati ozbiljne posljedice na gospodarstvo i drugo. Jer on samo razumije moć, samo snagu - rekao je.
- Ako se u pregovore ide slab, onda su i rezultati slabi. Ali tu moramo biti principijalni. Teritorijalni gubitci su najgora moguća poruka međunarodnom pravu danas. To znači upaliti ogromno zeleno svjetlo bilo kojem akteru sa sličnim ekspanzionističkim ambicijama - nadovezao se Plenković.
Izrazio je nadu da će i drugi akteri u Hrvatskoj, kad malo bolje promisle, kao i susjedi te europski partneri i NATO saveznici doprinijeti rasvjetljavanju politike prema Ukrajini.
17:39 Aleksandar Vučić dao je kratku izjavu za medije.
- Želim se zahvaliti domaćinima na gostoprimstvu. Ne mislimo ovdje svi isto po svim pitanjima, ali važno je što smo razgovarali o principu poštovanja teritorijalnog integriteta Ukrajine - poručio je Vučić, prenosi N1.
- Ukazao sam na neophodnost poštovanja Povelje Ujedinjenih naroda. Nekada nekome odgovara poštovati taj princip, a kad mu ne odgovara se brže-bolje udalji od tog principa. Slučaj Srbije je najbolji primjer za to, gdje i dalje imamo na svojoj strani Povelju UN-a, Rezoluciju 1244, ali mnogi se toga ne žele držati - rekao je Vučić i dodao:
- U svakom slučaju, važno je što smo iskazali našu želju da se uspostavi mir. Rekao sam da je moje mišljenje nešto drugačije od većine drugih, da smatram da je mir neophodno postići, da ne postoji kompromis koji je loš i to je to. Važno je što smo razgovarali i o europskoj budućnosti svih naših zemalja, zahvalan sam Hrvatskoj na domaćinstvu. Premijer Plenković je govorio o agresiji iz 1991., a ja sam rekao da Srbija stvari vidi sto posto drugačije ili potpuno drugačije od Hrvatske, ali ću biti potpuno otvoren. Za naš je važno otvoriti iskreni dijalog s Hrvatskom i bez obzira na sve nas koji zbog osobnih razloga ne mogu uvijek blagonaklono gledati na te odnose, važno je gledati ih na drugačiji način i otvoriti ih. Važno je razgovarati, otvoriti dijalog - kazao je Vučić.
Novinare iz Srbije je zanimao Rio Tinto, ali i to što se Hrvatska naoružava.
- Nas se ne tiču poslovne stvari Rio Tinta, a što se tiče naoružavanja, to je stvar Hrvatske, oni su suverena zemlja i donose svoje odluke, kao i mi. Svatko se naoružava u skladu s potrebama i s onim što misli da im je važno. Ne vidim opasnost od sukoba - naglasio je Vučić.
Što se Ukrajine tiče, poštuje njen teritorijalni integritet, ali ne podržava sankcije Rusiji.
- Koncentrirali smo se na teritorijalni integritet, koji je u skladu s poveljama UN-a. Smatramo da ratna rješenja nisu najbolja. To je uvaženo i prihvaćeni su prijedlozi Republike Srbije.
Napomenuo je da Srbija ne sjedi na dvije stolice.
- Imamo samo jednu stolicu, srpsku. Vodit ćemo svoju politiku, vi vodite svoju. Nikakav problem nemamo. Nemojte nas nagraditi, nemojte učiniti što gledate učiniti svima drugima. Žalimo li vam se? Očekujemo li nešto? Ništa od toga. Jedino što smatramo važnim je imati otvoren dijalog. A to koliko stolica mi imamo… Mi vas ne pitamo koliko ih imamo. Imamo jednu, svoju i čvrsto se držimo te srpske stolice. Za drugu nismo ni najmanje zainteresirani - kazao je Vučić.
Smatra da Srbiji svi žele očitati lekciju.
- Nemam problem s tim. Važno je što će biti u budućnosti. Ako me pitate, bez obzira na povijest obitelji Vučić i spaljivanju naših kuća 1992. i sve ono što se dogodilo mojoj obitelji 1941., siguran sam da Srbiju i Hrvatsku čekaju bolji odnosi u budućnosti - zaključio je Aleksandar Vučić.
17:17 Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić oštro je odgovorio premijeru Hrvatske Andreju Plenkoviću na tvrdnje o agresiji na Hrvatsku, piše b92.
Rekao je da se ni u čemu ne slaže s onim što Hrvatska tvrdi i da su događaji iz 90-ih upravo suprotni onome što je Plenković govorio protiv Srbije, iako je tema trebala biti Ukrajina.
Vučić je ukazao na činjenicu da su lažovi za stolom, a to su svi oni koji govore o teritorijalnom integritetu kad im se to dopada, a zaborave na teritorijalni integritet kad im je to tako u interesu.
- Srbija, za razliku od njih, poštuje Povelju UN i ima i baštini stvarne principe i vrijednosti za razliku od mnogih - naglasio je Vučić.
16:24 Nakon premijera Plenkovića, sudionicima summita Ukrajina - Jugoistočna Europa u Dubrovniku obratio se ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski. Na početku je uputio izraze zahvale. "Zahvaljujemo vam na gostoprimstvu djece, ranjenih boraca. Hvala vam na sudjelovanju u mirovnom summitu i doista svi vi ste pokušali da se ovaj rat okonča na pravedan način što je za nas od najveće važnosti. Želimo stabilnost, ali je ona postala resurs, vrlo važan u međunarodnim odnosima", rekao je Zelenski uvodno.
"Naravno da je ruska agresija ugroza i za stabilnost istočne Europe. Sve te prijetnje Moskve su stvarne. Ona želi destabilizirati Europu i na Balkanu i na Baltiku miješajući se u živote drugih država. Upravo zato moramo jačati kapacitete za borbu protiv destabilizacije Europe i svijeta. Ovakvi bilateralni sporazumi o sigurnosti, kojih imamo ukupno 26, ključni su za strukturu Europe. Kada postoje takve sigurnosne spone, onda je nemoguće da se netko sastrane umiješa u našu sigurnost. Ruski rat protiv nas, našeg naroda, pokazao je svijetu kako izgleda moderno ratovanje", poručio je Zelenski i dodao da je Ukrajina u stanju danas proizvoditi suvremenije oružje što će i drugima omogućiti snagu i arsenalima drugih država, kako prenosi N1.
"Unatoč političkim napetostima, moramo osigurati da europsko jedinstvo ostane stabilno i da Europa bude ujedinjena. Bez jedinstva nema mira. Procesi intergracije koji su počeli, moraju ići prema svom kraju. Sve demokratske nacije Europe moraju u tome sudjelovati. Nadam se da ćemo članstvo u EU-u uskoro postići i pokušao bih vas potaknuti na blisku suradnjuu s državama kandidatkinjama kako bi proces pristupanja bio što glatkiji", rekao je Zelenski, pozvavši na suradnju.
"Govorimo i o onome što treba ponovno izgraditi, a što je Rusija uništila, ali isto tako i o novoj snazi - o industrijskoj, društvenoj i svemu ono što će doprinjeti našoj uspješnosti na globalnom tržišnom natjecanju. To bi trebalo biti nešto poput Marshallovog plana za Europu", poručio je. Spominjući plan primirja, Zelenski je rekao: "Do studenog će dokument biti spreman i sadržavat će uvjete potrebne za završetak rata. Vjerujem da ćete svi ovdje biti uključeni u proces".
Govoreći o tome kako navesti Rusiju i oni koji su odgovorni za rat da slijede mirovni sporazum, Zelenski je rekao: "Ono što sad vidimo od Rusije, ta diplomacija rezultirala je ukrajinskim planom da odgovori, među ostalim, i ovakvim akcijama poput ovog summita kako bi se ostvarila čvrsta stabilnost. Rusija će izgubiti svoju sposobnost da bude prijetnja cijeloj Europi. Naš plan predstavljen je SAD-u i vjerujem da će nam to pomoći postići ciljeve. Prva točka koncentrira se na to je li deficit geopolitičke sigurnosti u Europi nešto što se može riješiti. Riješi li se to, Putin bi, vjerujemo, mogao izgubiti svoju geopolitičku snagu i Rusija će bi se mogla prestati miješati u slobodu država s kojima graniči", poručio je Zelenski.
16:23 Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić doputovao je u Dubrovnik, gdje su ga dočekali premijer Andrej Plenković i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
On je po dolasku na summit rekao da će na skupu biti riječi o primjeni Formule mira, naporima za postizanje mira i zajedničkom odgovoru na sigurnosne izazove, kao i o suradnji na putu prema Europskoj uniji i NATO-u.
Očekuje se da će sudionici usvojiti zajedničku Dubrovačku deklaraciju, a o tekstu se još pregovara.
Sporni dio deklaracije za Srbiju je onaj u kojemu se traži uvođenje sankcija Rusiji.
Beogradski mediji neslužbeno da su iz predloženog teksta, diplomatskim naporima Srbije, izbačene rečenice o obaveznom uvođenju sankcija Rusiji i obaveznoj vojnoj podršci Ukrajini.
16:15 - Nakon što su Ukrajina i Hrvatska potpisale Sporazum o dugoročnoj suradnji i potpori, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković rekao je da "Hrvatska stoji uz Ukrajinu i stoji od prvog dana invazije Rusije na Ukrajinu".
- Dubrovnik je grad koji je poznavao rat, koji je poznavao razaranja. Danas on uživa mir, prosperitet i napredak. Točno to je budućnost koju želimo Ukrajini - rekao je Plenković.
- Dragi prijatelji, Hrvatska je stajala uz Ukrajinu od 1991., jedna je od prvih koja je stala uz Hrvatsku i priznala našu neovisnost. Pomogli su nam i s vojnom opremom u periodu kad smo bili suočeni s embargom na uvoz oružja. Danas Hrvatska stoji uz Ukrajinu i stoji od prvog dana invazije Rusije na Ukrajinu. Prošlo je gotovo 1000 dana i doista smo zadovoljni što je ovo treći summit koji organiziramo u RH - dodao je Plenković.
- Naša je pomoć višestruka. 300 milijuna eura humanitarne pomoći, u energetici, vojnoj opremi... Osim toga, dali smo Ukrajini i svoja stručna znanja koja se odnose na poslijeratna razdbolja poput razminiranja, brige za branitelje, a primili smo i oko 30 tisuća ukrajinskih izbjeglica, kao i branitelje u braniteljske bolnice. Organizirali smo edukaciju odvjetnika specijaliziranih za ratne zločine - ustvrdio je hrvatski premijer.
- Predsjednik Zelenski i ja smo potpisali sporazum o dugoročnoj suradnji i potpori koji će obilježiti naredne godine. S tim vjerujemo, možemo dati najbolji doprinos. To je prirodni refleks za Hrvatsku koja je u svojoj prošlosti bila izložena ratu i dobila puno manje međunarodne pomoći. Danas, stojimo zajedno u obrani demokracije i mira - rekao je Plenković.
- Hrvatska Ukrajini daje potporu na putu u članstvo u EU-u prilikom otvaranja pregovora i screeninga. Zatim su uslijedili i pregovori s BiH što je vrlo važno za proces proširenja u smislu dinamike u kontektstu ruske agresije na Ukrajinu", istaknuo je i dodao da Hrvatska već uživa privilegije koje dobiva kao članica. Nije bilo lako provoditi reforme tijekom ratnog perioda, ali pozdravljamo napredak Ukrajine u tom smislu. Proces proširenja, svi se tome nadamo, mora biti temeljen na zaslugama i omogućiti iste uvjete za sve - dodao je Plenković te pozdravio ukrajinski put prema Europskoj uniji, ali i NATO savezu.
- Borba Ukrajine je važna za svijet jer Ukrajinci neopisivo hrabro brane svoje domove. Svim srcem smo uz njih - ustvrdio je hrvatski premijer te rekao da Rusija nije samo napala Ukrajinu već je i potkopavala same temelje europske sigurnosti kršeći načela međunarodnog prava i poretka. Istaknuo je i da treba dati potpunu potporu mirovnom planu predsjednika Zelenskog.
14:46 - Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sudjeluje na summitu u Dubrovniku, gdje se sastao sa šefom moldavske diplomacije Mihailom Popșoijem. Dvojica dužnosnika razgovarali su o produbljivanju bilateralnih odnosa i potpori u procesu proširenja EU-a i primanju Moldavije u blok 27 zemalja. Nakon sastanka, Grlić Radman komentirao je nedolazak predsjednika Zorana Milanovića na summit u Dubrovniku, rekavši da je to događaj koji organizira Vlada RH te da "svaki dužnosnik ima svoj format". No, na prethodna dva summita ovog formata, koji su se organizirali u Grčkoj i Ateni, pozvani su i predsjednici država. Primjerice, u Ateni se predsjednica Katerina Sakellaropoulou sastala sa Zelenskim na marginama summita Ukrajina-jugoistočna Europa održanog u kolovozu 2023., a u veljači je albanski predsjednik dao čvrstu podršku summitu koji se održavao u Tirani. S druge strane, predsjednik Milanović nije dobio pozivnicu za sudjelovanje na summitu u Dubrovniku, a ministar Grlić Radman ocjenjuje da bi njegov dolazak ionako "pokvario" ovaj događaj.
"S obzirom na njegove izjave, možda je i bolje da nije došao. Njegove izjave su vrlo kontroverzne, u jednom trenutku je on neutralan i nesvrstan, a u drugom trenutku uspoređuje Putina i Netanyahua. Sve što on radi, radi na štetu hrvatskih nacionalnih interesa. On šteti reputaciji Hrvatske. Otkako je Zelenski postao predsjednikom Ukrajine, Milanović nije napravio ništa osim što nas je blamirao u svijetu. Nije primio niti jednog državnika, a na prste jedne ruke možemo nabrojati gdje je bio gost i čime se bavio. On tvrdoglavo i uporno šteti ovoj državi, ponavlja jedno te istu laž, govori na način na obmanjuje hrvatsku javnost, zastrašuje hrvatsku javnost krivotvorinama i lažima", kazao je Grlić Radman.
Komentirajući Milanovićevu izjavu, koji je rekao da "zna da su NATO-ovi vojnici u Ukrajini", ministar Grlić Radman rekao je da Milanović laže i da se nikada nije razgovaralo o slanju NATO vojnika u Ukrajinu.
13:36 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i predsjednik Vlade Andrej Plenković su potpisali Sporazum o dugoročnoj suradnji i potpori između Hrvatske i Ukrajine.
13:16 U tijeku je sastanak hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, a imamo i prvu snimku njihovog susreta.
12:33 Andrej Plenković i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebali bi uskoro potpisati sporazum, a stigle su i prve fotografije s njihovog sastanka.
12:28 - HRT javlja da je u Dubrovniku u tijeku sastanak Andreja Plenkovića i Volodimira Zelenskog.
Vjerojatno će potpisati bilateralni sporazum o humanitarnoj pomoći, razminiranju i procesuiranju ratnih zločina.
11:37 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovao je u Dubrovnik gdje će sudjelovati na 3. sastanku na vrhu Ukrajina - Jugoistočna Europa, na kojemu bi zemlje regije trebale dati podršku Kijevu u borbi protiv ruske agresije.
11:25 - Na summit u Dubrovniku dolazi i Aleksandar Vučić, kako se neslužbeno doznaje, iako je predsjednik prvobitno poslao svog ministra vanjskih poslova Marka Đurića da zastupa Srbiju kao njen najviši predstavnik. Zbog toga je Dubrovačka deklaracija, koju će potpisati premijer Andrej Plenković, predsjednik Volodimir Zelenski i 12 predsjednika Vlade i države jugoistočne Europe, morala u zadnji tren biti izmijenjena kako bi kao jednog od potpisnika izjave sadržavala ime i prezime Aleksandra Vučića.
Vučićev je ovim manevrom tako još jednom uspio zaokupiti i skrenuti pozornost javnosti na sebe. Srpski vanjskopolitički novinar Boško Jakšić nam kaže da se radi o dobro prokušanom PR triku predsjednika Vučića. Uostalom, srpski je predsjednik isto najavljivao da se neće pojaviti na summitu Ukrajina - jugoistočna Europa u Tirani u veljači ove godine, da bi se na kraju ipak pojavio i potpisao tamošnju deklaraciju.
"Vučić se vodi osobnom ambicijom da odlučuje o svemu i prisustvuje svim skupovima na kojima se o nečemu odlučuje. To je njegov osobni motiv da se pojavi u Dubrovniku, znajući da će onda iskoristi tu priliku da reagira i daje provokativne izjave, sve ono što je dio njegovog političkog marketinga. On jednostavno nije htio propustiti priliku da taj summit prođe bez njega. U krajnjoj liniji, vidjeli smo da on odlazi i na summite na kojima je i Albin Kurti. Vučić se ne usteže odlaziti na ovakve summite jer mu je to prilika da se fotografira bilo u društvu lidera regije, njemačkog kancelara ili francuskog predsjednika", objašnjava nam Jakšić. Na summitu u Dubrovnik dolazi predsjednica Kosova Vjosa Osmani.
Osim prilike za fotografiranje, Vučić je vjerojatno zaključio da bi mu nedolazak u Dubrovnik stvorilo veću šteta nego pojavljivanje.
"Nesudjelovanje Vučića na summitu u Dubrovniku bi bio politički signal zle volje. Srpski predsjednik je očito ocijenio da bi njegovo neprisustvovanje bila loša poruka čitavoj regiji. Iako od summita on neće imati nikakve koristi, od nesudjelovanja bi mogao imati samo štete", zaključuje Jakšić.
11:10 - Uoči samita "Ukrajina - Jugoistočna Europa", pojačano je osiguranje diljem Dubrovnika. Policija je sveprisutna, obavlja sigurnosne provjere te blokira prometnice.
9:15 - Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ipak bi trebao u srijedu doći u Dubrovnik kako bi sudjelovao na samitu Ukrajina - Jugoistočna Europa, doznaje se iz izvora hrvatske vlade.
Premda je ranije bilo najavljeno da će Srbija na dubrovačkom skupu biti predstavljena na razini ministra vanjskih poslova, danas je potvrđeno sudjelovanje predsjednika Vučića.
U Dubrovniku se danas održava samit Ukrajina - Jugoistočna Europa, na koji stiže ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Osim njega, u Dubrovnik stiže i predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar, predsjednica Kosova Vjosa Osman te predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a još uvijek je moguć i dolazak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Uz domaćina, predsjednika hrvatske Vlade, Andreja Plenkovića bit će tu i premijeri Grčke Kyriakos Mitsotakis, Albanije Edi Rama, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, Bugarske Dimitar Glavčevte, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, potpredsjednik Vlade Moldavije Mihail Popsoij kao i ministri vanjskih poslova Turske Hakan Fidan, Srbije Marko Đurić, te Rumunjske Luminița Odobescu.
U radu summita sudjelovat će i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, a tajnik OECD-a Mathias Cormann obratit će se videovezom.
Na skupu bi se trebala potpisati zajednička Dubrovačka deklaracija o Ukrajini, na tragu one koja je potpisana u Ateni i Tirani na prethodna dva summita, kojom bi se osudila ruska agresija i pokušaji aneksije ukrajinskog teritorija.
Ukrajina bi u Dubrovniku trebala dobiti i podršku zemalja JI Europe za članstvo u Europskoj uniji i NATO-u kada za to budu stvoreni uvjeti, a Zelenski bi trebao dobiti i potporu njegovu prijedlogu mirovnog plana.
Nakon izdvojenog susreta Plenkovića i Zelenskog, prema neslužbenim informacijama, Hrvatska i Ukrajina trebale bi potpisati sporazum o suradnji, a tiče se nastavka pružanja humanitarne pomoći, razminiranja i procesuiranja ratnih zločina, ali ne uključuje vojnu ili sigurnosnu podršku.
Iako ovo nije prva takva organizacija u Dubrovniku, stručnjaci ističu da prvi put stiže uglednik kojemu prijeti stalna opasnost.
- Od mjera osiguranja trase kretanja do kontrole hrane i pića, do protueksplozije; zatim trasnog osiguranja, nadzor granica, kontrola stranaca, kontrola domaćih osoba. Tako da zapravo sve mjere koje možemo zamisliti, a pogotovo u današnje vrijeme gdje su aktualni dronovi, pa antidronovi; snajperisti, kontrasnajperisti, mornarica, zrakoplovstvo, kazao je Bono Marjanović, stručnjak za sigurnost, a javlja HRT.
I svi oni već su u pripravnosti.
Kako smo jučer javljali, s obzirom na to da skup prate visoke mjere sigurnosti, već jučer se krenulo s uklanjanjem kontejnera i kanti za smeće, a parkirališta u Zagrebačkoj, ulici Petra Krešimira IV. te Frana Supila na kojima danas neće smjeti biti parkirani automobili već su zatvorena policijskom trakom.
Zanimljivi detalj su oznake u bojama ukrajinske zastave, žuto-plave, koje su ‘osvanule‘ na nekoliko stupića u neposrednoj blizini hotela Excelsior u kojem se održava summit.
Za sav promet bit će zatvorena i prometnica Druge Dalmatinske brigade, odnosno priključak na magistralu, a za potrebe parkiranja bit će bez naknade dostupna javna garaža na Ilijinoj Glavici te Sanitatova parkirališta ispod žičare i na Pilama. Za sutra je otkazana i nastava u Turističko-ugostiteljskoj školi i Gimnaziji, a neće biti moguće ni posjetiti otok Lokrum.
Javni gradski prijevoz, autobusne linije 5 i 8, prometovat će prema redovnom voznom redu s mogućim odstupanjima zbog povremenog zaustavljanja prometa no prigradske linije prema Župi dubrovačkoj i Konavlima neće prolaziti preko Ploča već preko Ilijine glavice.
Dubrovčanima je i za ‘oko‘ zapao američki brod Anne S. Pierce koji se službeno vodi kao osobno plovilo za sport i zabavu, a koji se usidrio pred otokom Lokrum odmah preko puta hotela Excelsior.
Siva, 32 metara dugačka sivo obojena ‘jahta‘ u Dubrovnik je jutros doplovila s otoka Lopuda, prenosi Dubrovački vjesnik.
Također, policijski helikopter od jučer ujutro nadlijeće Dubrovnik, a policajci su pregledavali gradilište hotela Argentina neposredno uz hotel Excelsior te ulicu Frana Supila.
Dubrovčani su ovakvim visokim mjerama osiguranja svjedočili jedino 2003. godine kada je u Dubrovniku boravio papa Ivan Pavao II. koji je u gruškoj luci predvodio misno slavlje te 2006. godine kada je grad posjetio američki potpredsjednik Dick Cheney koji se sastao tadašnjim s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem i premijerom Ivom Sanaderom te sudjelovao na sastanku Američko-Jadranske povelje s predsjednicima vlada Hrvatske, Makedonije i Albanije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....