Kineski veleposlanik u Hrvatskoj: 'Japana se ne bojimo, a Koreja ne smije imati atomsku bombu'

Pripremajući pitanja za razgovor s kineskim veleposlanikom Shen Zhifeijem odlučio sam se poslužiti malim lukavstvom. Tri, kako sam procijenio, najneugodnija pitanja koja su se odnosila na demarš kineskog veleposlanstva zbog objave teksta o Mao Ce-tungu u Jutarnjem listu, sakrio sam na sam kraj liste. Želio sam, naime, izbjeći to da na početku razgovora provociram sugovornika.

Doživio sam, međutim, prvo od više iznenađenja koje mi je priredio kineski veleposlanik. Nakon što smo završili razgovor, gospodin Shen Zhifei je predložio: “Ako smijem, sugeriram vam da posljednja tri pitanja stavite na početak, bit će zanimljivije za vaše čitatelje”.

Zbog žestoke kritike Jutarnjeg lista i zahtjeva za kažnjavanjem urednika koji je odgovoran za objavljivanje teksta o Mao Ce-tungu, očekivao sam da intervju s veleposlanikom Shen Zhifeijem neće proteći u bogzna kako srdačnom ozračju. No, čim sam ušao u velebnu zgradu veleposlanstva, kakva uostalom i priliči najmnogoljudnijoj državi na svijetu, Shen Zhifei me najsrdačnije pozdravio: “Razumijem kako je teško svaki dan proizvesti novine, znam da se mogu potkrasti pogreške, da nije bilo zle namjere, nesporazum koji smo imali, sada je iza nas, visoko cijenim Jutarnji list i vas osobno… Morate i vi mene razumjeti, svaki veleposlanik morao bi reagirati kao i ja”.

Neprimjeren članak

Da doista razumije što je novinarstvo, pokazao je za fotografiranja: spremno je i bez ikakvih primjedbi pozirao i izvršavao sve, ne baš male, prohtjeve fotografa Tomaša. Za razliku od većine hrvatskih političara koji takve zahtjeve doživljavaju kao pokoru i muku. Prema načinu na koji je formulirao odgovore, prema držanju i govoru tijela, Shen Zhifei je utjelovljenje nove, sjajne generacije kineskih državnih dužnosnika: na pitanja je odgovarao brzo i bez ikakve zadrške, demonstrirao je izvanrednu upućenost u sve detalje unutarnje i vanjske politike Kine, predstavio se kao odličan poznavatelj povijesti i međunarodnih odnosa, vrlo srdačan i susretljiv, briljantan i samouvjeren govornik. Toliko impresionira sugovornike da niti jednog trenutka ne mogu smetnuti s uma da imaju pred sobom predstavnika druge svjetske velesile, iza koje stoji milijarda i tri stotine milijuna ljudi.

Nakon što je Jutarnji objavio izvadak iz europskog bestsellera Diane Ducret “Žene diktatora”, u kojoj je obrađen i dio života pokojnog Mao Ce-tunga, izrazili ste ogorčenje načinom na koji je prikazan bivši predsjednik Kine. Također ste zamjerili redakciji na tome što ga je predstavila u feljtonu u kojemu se još opisivao, među ostalim, i život Mussolinija i Hitlera. I dok se može razumjeti vaše nezadovoljstvo zbog toga, teško je prihvatiti vaš zahtjev da zbog toga “Jutarnji list ozbiljno kazni odgovarajućeg urednika”. Taj smo zahtjev, naime, ocijenili kao pokušaj miješanja u uređivačku i kadrovsku politiku jednih nezavisnih novina.

- Objavljeni članak uistinu je izazvao moje nezadovoljstvo. Smatram da bi i bilo kojem drugom veleposlaniku bilo neprihvatljivo da mediji jedne države objave neprovjeren i neprimjeren članak u kojemu se kleveće bivši vođa njegove domovine, te smatram da je potpuno opravdano to što je kinesko veleposlanstvo protestiralo. Što se tiče ocjene tog članka i rada odgovornog urednika, to spada u djelokrug odgovornosti Jutarnjeg lista te vjerujem da će čitatelji sami dati pravu ocjenu o cijelom slučaju.

Čitatelji u zabludi

Nije li upravo takvo razumijevanje odnosa vlasti i medija te medijskih sloboda u Kini počesto izvor ozbiljnih zamjerki i primjedbi kako se u vašoj zemlji nedovoljno poštuje sloboda govora?

- Smatram da izražavanje mišljenja kineskog veleposlanstva ne znači kršenje slobode novinarstva. Poštujemo slobodu medija, međutim smatramo da bi te slobode trebale polaziti od poštivanja istine, što bi trebao biti temeljni profesionalni zadatak svakog novinara. Prenošenje sadržaja iz drugih izdanja, bez provjere vjerodostojnosti, te privlačenje pozornosti čitatelja neistinitim sadržajima, ne bi trebalo biti ponašanje ozbiljnih novina. Upravo se time, smatram, krše sloboda govora i sloboda novinarstva. U Kini je osigurana sloboda govora i izdavaštva, ali se istovremeno, odlučno protivimo iznošenju neprovjerenih podataka i dovođenja čitatelja u zabludu pod izgovorom slobode govora.

O povijesnoj ulozi Mao Ce-tunga u svijetu, pa i u Kini, postoje vrlo oprečne ocjene. Uz to što je Mao Ce-tung osloboditelj i utemeljitelj moderne Kine, njegova vladavina pamti se, među ostalima, i po Kulturnoj revoluciji, koja je dovela do teških konflikata u društvu, a donijela je i puno nesreće brojnim građanima Kine.

- Mao Ce-tunga se u Kini i u svijetu drži značajnim političarem. Iako je preminuo prije 40 godina, u srcima kineskoga naroda, Mao uživa visok ugled. Mao je činio pogreške u starosti, ali, zbog njegovih pozitivnih postignuća, Mao je poštovan vođa kineskoga naroda. Kineska komunistička partija poštuje povijest i ne želi ju mijenjati. Temelje uspjeha nove Kine postavio je upravo Mao Ce-tung. Bez izgradnje nove Kine pod rukovodstvom Mao Ce-tunga, Kina zasigurno ne bi postigla današnju razinu razvoja niti ulogu koju ima na svjetskoj sceni. Mao Ce-tung je, osim toga, jedan od najvećih vođa u svjetskom ratu protiv fašizma te je stoga u potpunosti neprihvatljivo izjednačiti ga s ozloglašenim fašistima.

Cijeli intervju pročitajte u tiskanom izdanju Magazina