'Nepravedno je da Hrvatska u EU uđe 10 godina nakon Slovenije'

ZAGREB - Ivo Vajgl , bivši novinar, dugogodišnji diplomat i bivši ministar vanjskih poslova Slovenije, danas je u Europskoj Uniji snažan glas koji zagovara proširenje Unije a, kako sam navodi, želi što prije u njoj vidjeti i Hrvatsku. Kao član europskih liberala, Vajgl je i takozvani izvjestitelj u sjeni za Hrvatsku pa je aktivno bio uključen i u izradi zadnjeg izvješća o Hrvatskoj koje je izglasano na sastanku Vanjsko-političkog odbora Europskog parlamenta. U razgovoru za Jutarnji list Vajgl kaže da mu teško pada to što se poslije svih rasprava u godinu i pol dana, koliko je izvjestitelj u sjeni za Hrvatsku, stalno prenaglašava da je Slovenija prekritična prema Hrvatskoj.

- Ta kritičnost je samo posljedica nešto dubljeg poznavanja stanja u bivšoj Jugoslaviji. Iza tog našeg kritičnog stava ne krije se zlonamjernost prema Hrvatskoj. Ja sam veliki zagovornik hrvatskog ulaska u EU. Ne mogu govoriti u ime svih slovenskih zastupnika, ali svi smo uvijek isticali pozitivnu stranu ulaska Hrvatske u EU.

Hrvatske javne tajne

Imali ste i vi dosta amandmana na zadnje izvješće o Hrvatskoj koje je ovaj tjedan usvojeno na sastanku Vanjsko-političkog odbora. Koja je vaša ocjena usvojene rezolucije?

- Ovaj zadnji izvještaj doista vidim kao svojevrsno priznanje Europskog parlamenta da je uključivanje Hrvatske u EU u završnoj fazi i zato u tom izvješću nema nikakvih posebnih zahtjeva ili uvjeta. Više-manje, s dosta se simpatija prihvaća Hrvatska. U tom duhu je bila i rasprava u Odboru za vanjsku politiku. Naravno, ponavljaju se i neke primjedbe i kritike, neke koje i ja ponavljam otkako sam zastupnik u Europskom parlamentu. Mislim da ih i Hrvatska mora prihvatiti kao poticaj da ih se riješi, znajući da se radi o stvarnim problemima.

Na koje probleme konkretno mislite?

- Mislim na korupciju i na reforme sustava pravosuđa. Javna je tajna u Hrvatskoj, o čemu mediji stalno izvještavaju, i ne treba se čuditi da to znamo i mi u Europskom parlamentu i ne treba se čuditi i da se problematizira stanje sudstva, pa i Ustavnog suda. U izvještaju se zaključuje da je to otvoren problem, ali i priznaje Hrvatskoj da se stvari popravljaju. Druga stvar je sposobnost hrvatske administracije da ojača na svim razinama, posebno u decentralizaciji sustava. Upozoravamo stalno i na pitanje povratka Srba. I ovdje se priznaju veliki napor i ulaganje u zbrinjavanje onih koji se vrate.

Gleda li se na povratak izbjeglica kao na nedostatak volje hrvatskih vlasti da ga riješe ili je to općenit problem kao i u drugim primjerima jer se izbjegli, nakon duljeg boravka, i inače teže vrate?

- Misli da je oboje. Jasno mi je da je izrasla jedna generacija u obiteljima izbjeglica i teško je nagađati o tome želi li se u Hrvatsku preseliti jedan 20-godišnjak koji je odrastao i završio školu u Beogradu i tamo studira. Vjerojatno ima mnogo i onih koji su izbjegli kao odrasli ljudi, a koji se ne žele vratiti. Ali ima i onih koji se nemaju gdje vratiti. Brojke koje smo dobili i od Europske komisije govore da je mnogima koji se vraćaju reintegracija teška i da ih susjedi ne prihvaćaju.

CIJELI ČLANAK PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA