NIKAD ISPRIČANA PRIČA: Tajni ljubavni život gospođe Meštrović

Ti si mučitelj žena. Ja tvoje ljubavnice ne mrzim, nego ih žalim. Radi što hoćeš, pa ako hoćeš, imaj i dijete. Samo udesite da se to ne zna - govori Ruža Klein Meštrović svome mužu, u to vrijeme već velikom kiparu Ivanu Meštroviću.

Sredina je dvadesetih prošlog stoljeća, njih su dvoje zajedno gotovo 20 godina. Nemaju djece, jer ih Ruža više ne može imati, u mladosti ih nije željela zbog teške neimaštine.

Ružin muž, sada već slavni kipar, nizak je i suhonjav tip.

Ali strahovito privlači žene svojim loknama i orlovskim nosom. Pritom se proslavio u Beču, koji je na prijelazu stoljeća bio grad razbuktalih strasti, Klimta i Schielea.

“Bio je u mladosti vrlo simpatičan, rado sam ga imao”, pričao je o Meštroviću njegov tadašnji prijatelj slikar Mirko Rački. “A još su ga radije imale ženske. Jedna je glumica u novinama izjavila da je Buda, prorok, Krist, ne znam što još sve za nju bio...”.

Ivan Meštrović sam je vrlo zaljubljiv, čega je Ruža potpuno svjesna. I loše kontrolira svoju sve paničniju ljubomoru.

U to joj je doba glavna suparnica bila Ružena Zatkova Kvoščinski, fatalna crnka kojoj je desetljećima kasnije kipar posvetio dva poglavlja u svojoj autobiografiji “Vatra i Pepeo”.

U toj knjizi, pisanoj u Syracuseu negdje oko 1950. godine, Ivan Meštrović bez ograde priča o svojoj fascinaciji erotikom. I Ruženom.

Za vrijeme jednog sastanka u Vatikanskoj galeriji, s Ruženom je razgovarao o spoju duhovne i putene ljubavi. Ona je, prepričao je kasnije, smatrala da je platonska ljubav moguća i plemenita, Meštrović je u isto vrijeme čvrsto vjerovao da je između muškarca i žene bitan i moguć jedino tjelesni odnos.

U jednom od mnogih pokušaja da je zavede, poveo ju je u Sikstinsku kapelu. Želio je vidjeti Michelangelova putena gola tijela.

Kad je shvatila da imaju različite poglede na odnos koji im se dogodio, zgodna Ružena Zatkova Kvoščinski prekinula je s kiparom, što nije nimalo umirilo njegovu ljubomornu ženu.

U sumanutim pokušajima da odvoji muža od “demonske Zatkove”, kako ju je zvala, Ruža mu je u Londonu namještala mnoge mlade zavodnice. Uglavnom dosta uspješno.

Meštroviću se najviše dopala mlada Marija Račić Banac, žena uglednog dubrovačkog trgovca Bože Banca.

Obožavao ju je portretirati, crtao ju je dvaput, a njezino je lice prenio i na “Gospu od anđela” u mauzoleju obitelji Račić u Cavtatu, kao ljepoticu s knjigom u ruci. Meštrovićeva žena Ruža, i dalje opsesivno opsjednuta idejom da ga odvoji od fatalne Ružene Zatkove, poticala je njegovu fascinaciju Marijom.

“Ona je u te zaljubljena, priznao ti ili ne, i ona u sebi jako pati. Ti si poligamist pa neka ti bude. Samo zaboravi onu, jer ta je demon. A ti je nisi zaboravio, nisi” - opisao je Meštrović njezin monolog u svojoj autobiografiji.

Unatoč činjenici da je u toj knjizi često spominjao njezinu posesivnu energiju, Ruža je bila životna ljubav velikog umjetnika.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg