U 18 ZAGREBAČKIH ŠKOLA NIJE DOŠLO NITI JEDNO DIJETE Situacija je još uvijek daleko od normalne, postavljaju se brojna pitanja

Na konferenciji za medije Stožera civilne zaštite Grada Zagreba Ivica Lovrić, pročelnik zagrebačkog Ureda za obrazovanje, kazao je da je održan sastanak s ravnateljima zagrebačkih osnovnih škola na kojem je dogovoreno da se nastavlja nastava na daljinu.

- Zaključili smo da su zagrebačke učiteljice i učitelji od 16. ožujka imali nastavu na daljinu svakodnevno. Zaključili smo da je to nužno nastaviti od 11. svibnja.

Vidjeli smo da je svega 4,3 posto djece došlo na nastavu, a u 18 škola, od 111, nije došlo niti jedno dijete - kazao je Lovrić.

Kazao je i da zagrebačka djeca nisu bila usmjerena samo na nastavu putem televizije, već i na nastavu na daljinu te da je dogovoreno s ravnteljima da će se to nastaviti i danas jer smatraju da je to najbolje i u interesu zagrebačkih učenika.

U osnovnu školu Horvati nitko neće doći. Škola je oštećena u potresu i učenici su trebali nastavu imati u školi Matije Gupca.

- Javilo se tek sedmero učenika. Ali, onda su i oni odustali - kaže Biserka Matić Roško, ravnateljica škole Horvati.

Škola bez djece je uvijek čudna i nestvarna, opisuje.

- Moramo se vratiti normalnom životu, vjerojatno će se nakon prva dva tjedna javiti više učenika - nada se da će škola Horvati opet postati mjesto ispunjeno učeničkom galamom. U njezinoj su školi sada radnici, popravljaju se oštećenja nastala pri potresu, ali bi i nastava u drugoj zgradi bila znak povratka u koliko-toliko normalan život.

Sindikat

Ministrica Divjak prethodnih je dana rekla da povratak djece u učionice nije čuvanje djece, nego nastavak obrazovanja. Rekla je i da je upitan oporavak gospodarstva, ako se ne omogući nastavak obrazovanja i otvaranje vrtića.

- Dobili smo upute HZJZ-a na način da se udovoljava svim uvjetima koji se postavljaju - kazala je, ali s tim uputama mnogi uključeni u obrazovanje djece nisu zadovoljni.

Ana Tuškan iz Sindikata hrvatskih učitelja kaže da nisu dobili odgovore na pitanja koja su postavili Ministarstvu kako bi svima bilo jasno na koji način pristupiti nastavi u učionicama. Tražili su odgodu do ispunjenja uvjeta i iza njih su, kako kaže, stali i mnogi ravnatelji i osnivači škola.

U 111 zagrebačkih osnovnih škola danas bi se trebao pojaviti 1761 učenik, što je samo 5,4 posto ukupnog broja učenika razredne nastave osnovnih škola u Zagrebu. U vrtićima Zagreba se očekuje 5997 djece, 19 posto od ukupnog broja upisane djece.

U Labinu u Istri se niti u jednoj od dvije škole neće pojaviti učenici. Miro Alilović, ravnatelj OŠ “Ivo Lola Ribar”, kaže da se u školi koju vodi neće pojaviti učenici.

- Mi možemo i danas početi s nastavom, ali u Istri se prijavilo manje od pet posto djece koja namjeravaju doći u učionice. Ne treba zaboraviti da škola završava četiri tjedna nakon što prođu ova prva dva tjedna. Ne treba riskirati - govori ravnatelj Alilović.

Slično razmišlja i Ana Tuškan iz Sindikata učitelja.

- Ministarstvo je napravilo apsolutni kaos. Vrlo je neodgovorno od učitelja i ravnatelja tražiti da potiču roditelje da ne šalju djecu u školu, kada je Zavod za javno zdravstvo rekao da potiče roditelje da ne šalju djecu u školu. Svi želimo raditi, ali trebaju se poštivati prava zaposlenih, i prodavačica u dućanu i vozača autobusa, ali i učitelja - kaže Tuškan.

U Solinu pokraj Splita danas će se pojaviti 10 učenika na nastavi, i to oni koji idu na produženi boravak. Đuro Baloević, ravnatelj OŠ “Vjekoslav Parać”, kaže da se u ostale tri škole koje su u Solinu neće pojaviti niti jedan učenik.

- Djeca ne odlaze u škole u kojima nema produženog boravka. Nastava će završavati oko 11.30, a nakon toga djeca odlaze kućama. Ako oba roditelja rade, tko će doći po tu djecu? Kako će oni otići kućama - pita Baloević i kaže da, ako je riječ o čuvanju djece, onda je to trebalo tako i nazvati.

Dvije nastave

- Što ova situacija znači za učitelje koji moraju održavati nastavu u učionici i na daljinu? Ljudi kada rade kod kuće gube po cijele dane i rade više nego što su radili na poslu. Kako to sve izvesti? - pita Baloević, iako je svjestan da mu nitko ne nudi odgovore koje ravnatelji i učitelji očekuju. Ana Tuškan najavljuje kako će Sindikat hrvatskih učitelja danas napraviti analizu ovakve nastave.

- Nisu napravljene ni vježbe evakuacije, a s djecom će biti učitelji, a ne ministrica - kaže Tuškan.

Ističe i problem maturanata koji su dobivali informacije da će im biti potrebni izborni predmeti, potom da neće, i na kraju opet da će im trebati. Uzme li se u obzir istraživanje koje je pokazalo da 72 posto učenika završnih razreda ne smatra NDH fašističkom tvorevinom, treba jako brinuti o znanju s kojima srednjoškolci završavaju taj dio obrazovanja. Tuškan kao problem ističe kako se pedagozima i psiholozima, za koje smatra da su neophodni u ovoj situaciji, ne produljuju ugovori.

- Povratak u učionice će biti velika vježba, za učitelje, ravnatelje, roditelje i Ministarstvo. Najgore, i za učenike - zaključuje Tuškan.