2015. ĆE BITI GODINA VELIKIH POLITIČKIH POTRESA! Nakon uspona populista promijenit će se naličje Europe

2015. mogla bi u Europi ostati upamćena kao godina velikih političkih potresa, piše Mike Wooldridge za BBC .

Uspon populističkih stranki mogao bi dovesti do pobjede populista na izborima te donedavno nezamislivih koalicija tradicionalnih stranki koje su se zadnjih desetljeća izmjenjivale na vlasti.

Istraživanje koje je Economist Intelligence Unit (EIU) proveo za BBC pokazuje da je sve veći jaz između elite i glasača glavni uzrok 'krize demokracije'.

Postoji 'duboka rupa tamo gdje bi trebale biti velike ideje u srcu europske politike', navodi se u izvješću. Sve niži odziv glasača na izborima i oštar pad u broju članova tradicionalnih stranaka ključni su pokazatelji ovog fenomena.

Veliku Britaniju parlamentarni izbori čekaju u svibnju, a prema istraživanju Economistovih stručnjaka, ta zemlja je 'na rubu potencijalno dugog perioda političke nestabilnosti'.

Tvrde kako su velike šanse da predstojeći izboru dovedu do nestabilne vlade, jer bi populistički UKIP mogao oduzeti velik broj glasova konzervativcima i laburistima.

Fragmentacija glasača, u kombinaciji s britanskim izbornim sustavom, čine sve težim formiranje jednostranačke vlade koja će imati i parlamentarnu većinu.

No, najveći politički izazov i svojevrsni test popularnosti populizma u Europi odigrat će se na grčkim izborima. Izvanredni izbori održavaju se u ovu nedjelju, a ankete pokazuju da bi pobjedu mogla odnijeti Syriza – populistička stranka s ekstremne ljevice.

Uspije li Syriza formirati vladu nakon izbora, to će uzrokovati šok diljem kontinenta i poslužiti kao katalizator za političke preokrete u drugim državama.

'Syriza bi u izvršnoj vlasti bila itekako destabilizirajuća, i kod kuće, i u regiji. Skoro sigurno bi došlo do krize u odnosima između Grčke i stranih kreditora, jer se program Syrize bazira na otpisu dugova', navodi se u izvješću EIU-a.

'Utjecaj produženog meteža u Grčkoj mogao bi utjecati na ostale države u kojima se ove godine održavaju opći izbori, a gdje je utjecaj sličnih stranaka sve veći.'

EIU navodi da bi u Danskoj, Finskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Švedskoj, Njemačkoj i Irskoj na slijedećim izborima moglo doći do nepredvidivih rezultata, a na tu listu slobodno možemo dodati i Hrvatsku gdje nezavisne liste, Živi zid, Most i slični pokreti otimaju sve više glasača etabliranim strankama.

'Zajednički nazivnik u tim državama je rast populističkih stranaka. Sve je veće nezadovoljstvo prema državnim institucijama u eurozoni, a rizik od političkih poremećaja i potencijalne krize sve je veći', tvrdi EIU.

Njihova analiza 'pokazuje da se populističke stranke i pokreti s cijelog političkog spektra guraju u prostor nastao odmicanjem tradicionalnih stranki i njihove baze u društvu'.

Otpor administraciji u Bruxellesu, te protivljenje imigraciji i mjerama štednje glavne su teme bojnih pokliča novih stranki i pokreta. Istovremeno, uspon populističkih pokreta prati i strelovit porast demonstracija pa i revolucija širom svijeta.

EIU procjenjuje kako su se u zadnjih pet godina značajni, protestni pokreti pojavili u više od 90 država širom svijeta. Uglavnom ih predvode mladi, obrazovani, pripadnici srednje klase, ljudi koji preziru političke vođe i više vole društvene mreže od tradicionalnih političkih mehanizama.

Svi ti čimbenici, prvenstveno porast populizma i sve više prosvjeda, dovode do pitanja – je li demokracija u opasnosti ili su upravo ti čimbenici dokaz da demokracija savršeno funkcionira?

Zasad, nepredvidiva sudbina 'starih' demokracija u Europi bit će pod budnim okom vlada i političkih aktivista iz cijelog svijeta. Uostalom, povijest nas uči da promjene u Europi uvijek imaju itekako velike posljedice na sve, od Australije do Aljaske.