Dolar ojačao, Trumpova politika mogla bi potaknuti inflaciju

Na svjetskim valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga je tjedna, nakon što je Donald Trump izabran za predsjednika SAD-a, zabilježila najveći tjedni skok u godinu dana.

Tečaj eura prema dolaru pao je prošloga tjedna 2,6 posto, na 1,0855 dolara, a u jednom je trenutku zaronio na 1,0836 dolara, najnižu razinu od ožujka.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na japansku, pa je njezina cijena skočila 3,4 posto, na 106,65 jena, nedaleko najviših razina od srpnja.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna više od 2 posto, što je njegov najveći tjedni skok od studenoga 2015.

Jačanje dolara zahvaljuje se rastu prinosa na američke obveznice, s obzirom da se očekuje povećanje kamata Feda i jačanje inflacije u SAD-u. Prinosi na 10-godišnje američke zapise porasli su na 2,15 posto, najvišu razinu u 10 mjeseci.

Od kada je Trump pobijedio na izborima, ti su prinosi porasli za 0,3 postotna boda jer bi njegove najavljene politike – od protekcionizma i uvođenja visokih carina na uvozne proizvode, preko ulaganja u infrastrukturu do povećane fiskalne potrošnje i smanjenja poreza – mogle potaknuti inflaciju.

"Trump je najavio fiskalnu politiku koja će u deset godina povećati deficit za tisuće milijardi dolara i ako SAD uvede 20 postotne carine na uvozne proizvode iz Kine, to bi moglo potaknuti inflaciju za cijeli postotni bod", kaže Tomoaki Shishido, analitičar u tvrtki Nomura Securities.

Kako su se tržišta manje-više stabilizirala nakon šokantne pobjede Trumpa na izborima, analitičari očekuju da će američka središnja banka u prosincu povećati ključne kamatne stope. Procjenjuje se da su izgledi za to dosegnuli 75 posto.

Uz to, ako u SAD-u ojača inflacija, što se očekuje za Trumpova mandata, Fed bi mogao ubrzati trend povećanja kamata, kažu analitičari. A to podržava rast tečaja dolara na valutnim tržištima.

Pod pritiskom valute zemalja u razvoju

S druge strane, pod velikim su pritiskom valute zemalja u razvoju jer se ulagači plaše da bi zbog rasta prinosa na američku imovinu mogao uslijediti odljev kapitala iz tih zemalja u SAD.

Zbog toga je, primjerice, tečaj indonezijske rupije prema dolaru skliznuo na najnižu razinu u četiri i pol mjeseca, dok je cijena kineskog juana potonula najniže u šest godina.

U fokusu ulagača već je danima i meksička valuta. Od kada je Trump izabran za predsjednika, tečaj meksičkog pezosa pao je prema dolaru gotovo 10 posto, pa se kreće oko najnižih razina u povijesti.

Posljedica je to strahovanja ulagača da bi trgovinska politika kakvu je najavio Trump znatno naštetila meksičkom gospodarstvu koje uvelike ovisi o izvozu u SAD.

Trump je u predizbornoj kampanji najavljivao nove pregovore o postojećim trgovinskim sporazumima, kao i povećanje carina na proizvode iz nekih zemalja, poput Meksika i Kine, što bi moglo izazvati globalni trgovinski rat.

Sve to loše utječe na mnoge zemlje svijeta, pa je, primjerice, tečaj brazilskog reala prema dolaru samo u jednom danu skliznuo 5 posto, na najnižu razinu u više od četiri mjeseca.

Postoje ipak neizvjesnosti hoće li se zadržati takav zamah američke valute i idući tjedan, a u posebnom fokusu su njegovi dobici prema dvjema valutama - meksičkoj i kineskoj - koje su najveće gubitke pretrpjele nakon objave Trumpove pobjede, prije svega zbog obećanja vezanih za carine, protekcionizam i kontrolu imigracije.