Grčka u ‘lovu‘ na ljude koji su ostali bez svega: ‘Masovno kretanje milijuna ljudi nije rješenje‘

Grčka je pojačala granične kontrole duž svoje kopnene i morske granice s Turskom u strahu od novog vala migranata iz Sirije i Turske.

Stotine dodatnih graničara tijekom vikenda počelo je patrolirati grčko-turskom kopnenom granicom u regiji Evros, saznaje The Guardian.

Europska unija predviđa da će dio ljudi, koji su ostali bez domova nakon razornog potresa koji je 6. veljače pogodio granično područje između Turske i Sirije, krenuti prema njezinim granicama ako im do proljeća ne stigne humanitarna pomoć.

Potres u Turskoj usmrtio je više od 50 tisuća ljudi, a oko 1,2 milijuna ih je ostavio bez krova nad glavom. Nakon prvog potresa početkom veljače uslijedile su tisuće naknadnih. Za smještaj katastrofom zahvaćenog stanovništva podignuto je 313 tisuća šatora, a u zoni potresa postavit će se još 100 tisuća stambenih kontejnera. Ministar urbanizacije Murat Kurum rekao je da je 164 tisuće zgrada s više od 530 tisuća stanova uništeno ili teško oštećeno u potresu.

Grčka je poslala dodatne patrole na granice nakon što je ministar za migracije i azil Notis Mitarachi pozvao na pojačanu zaštitu granica Starog kontinenta, uz povećanu infrastrukturu za nadzor i dodatne ograde.

"Masovno kretanje milijuna ljudi nije rješenje", rekao je Mitarachi na konferenciji o upravljanju granicama, naglašavajući potrebu slanja hitne pomoći u Tursku i Siriju "prije nego što se to dogodi".

Petnaest država Europske unije - Austrija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Rumunjska i Slovačka - u petak je na konferenciji održanoj u Ateni pozvalo na čvršće granice i sklapanje sporazuma s trećim zemljama za prihvaćanje migranata. EU trenutačno istražuje načine za djelovanje Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) u trećim zemljama kako bi odvratila migracije. Sporazumi bi omogućili Frontexu da rasporedi graničare i obavlja zadaće upravljanja granicama. Mauritanija i Senegal dvije su države koje "vode relevantne razgovore s EU", otkrila je na Twitteru Tineke Strik, zastupnica Europskog parlamenta iz redova Zelenih.

Nekoliko zemalja, uključujući Austriju i Grčku, pozvalo je Europsku komisiju da se obveže na "odgovarajuću financijsku potporu" državama članicama na prvoj liniji migracija i osigura im "sve vrste infrastrukture za zaštitu granica, uključujući fizičke barijere i druge povezane troškove prihvata", kako bi se smanjio protok tražitelja azila. No, Komisija je dosad bila suzdržana, govoreći da "gradnja zidova i bodljikave žice" nije pravo rješenje.

Mitarachi je obećao da će se proširenje zida duž kopnene granice nastaviti bez obzira na to financira li ga EU ili ne. Barijera između Grčke i Turske dugačka oko 35 kilometara i visoka pet metara trebala bi se udvostručiti do kraja ove godine.

"Ograda će se proširiti duž cijele rijeke [Marice] kako bismo mogli zaštititi europski kontinent od ilegalnih tokova", rekao je Mitarachi.

Vlada desnog centra rekla je i da će nabaviti "mnogo" novih brodova Obalne straže za patroliranje otocima u Egejskome moru. Sve veći broj izbjeglica riskira život zaobilazeći grčke otoke kako bi putovali u prenatrpanim čamcima iz Turske u Italiju. Ukupno 59 izbjeglica, uključujući novorođenče, pronađeno je mrtvo u nedjelju nakon što je njihov čamac potonuo u olujnom moru kod talijanske južne regije Kalabrije.

Bruxelles je Grčkoj dodijelio više novca za rješavanje migracija nego bilo kojoj drugoj državi članici EU. Skupi zatvoreni objekti za smještaj migranata zamijenili su kampove na Samosu, Lerosu i Kosu, a slični centri za tražitelje azila trebali bi se otvoriti na Lezbosu i Hiosu ove godine. Skupine za ljudska prava su te logore za migrante usporedile sa zatvorima.