ITALIJA UVODI DRASTIČNE MJERE Što Milanović i Karamarko mogu naučiti od Renzija?

Novi paket mjera za porezno rasterećenje, koji je osmislio talijanski premijer Matteo Renzi, Italiju bi, nadaju se u Rimu, trebao izvući iz recesije.

Najvažniji sastojak Zakona o stabilnosti (s državnim proračunom za 2015.) koji je u srijedu navečer usvojila talijanska vlada je onaj da će porezi dogodine biti smanjeni za 18 milijardi eura. Premijer Renzi je najavio i smanjenje troškova središnje države za 15 milijardi eura te dodatnih 3,2 milijarde preotimanjem utajena poreza. Ukupno bi, dakle, učinak proračuna za sljedeću godinu iznosio više od 36 milijardi eura, od čega bi poslodavci profitirali nešto više od polovice. Za svakoga novouposlenoga na neodređeno vrijeme (dakle, primljenog u stalni radni odnos) poslodavac će biti oslobođen plaćanja doprinosa prve tri godine. Prethodnim izmjenama Zakona o radu poslodavcima je olakšano otpuštanje uposlenika u prve tri godine.

- Izbio sam vam svaki alibi za upošljavanje - poručio je Renzi poslodavcima, pozivajući ih da sada, napokon, krenu opet upošljavati - ako imaju i znaju. Iako je već sada jasno da 18 milijardi eura težak plan poreznog rasterećenja vjerojatno neće dobiti zeleno svjetlo mnogih u Europskoj uniji, jasno je i da će u ostalim članicama s pozornošću pratiti razvoj situacije u Italiji. Ako ništa drugo, a ono zato da bi neka od Renzijevih rješenja, pokažu li se uspješnima, primijenile i u svom dvorištu.

Packe Europske unije

To posljednje odnosi se i na Hrvatsku, članicu Unije koja se već šestu godinu zaredom guši u recesiji, kojoj se još ne nazire kraj. Ako se uzme u obzir dubina problema s kojima se Hrvatska suočava, onda se ne treba čuditi zaključcima mnogih ekonomista da se u EU-klubu možemo uspoređivati jedino s Grčkom.

Renzijeve mjere dolaze nakon što je Italija od institucija EU i niza drugih članica dobila “packe” kako ne čini dovoljno na reformama i dovođenju u red svojih javnih financija.

Prema podacima Eurostata, prošlu je godinu treće po veličini gospodarstvo u zoni eura i četvrto u EU zaključilo s padom gospodarske aktivnosti od 1,9 posto, dok je talijanski BDP u 2012. potonuo 2,4 posto.

Deficit 3 posto

U ovoj se godini očekuje njegova daljnja kontrakcija, i to za 0,3 posto, dok bi slab rast, samo 0,6 posto, uslijedio tek u sljedećoj godini. Istodobno, stopa nezaposlenosti u Italiji u kolovozu je iznosila za tamošnje prilike visokih 12,3 posto.

Rengen euro-statističara pokazuje da je prošlu godinu Italija zaključila s manjkom u državnoj blagajni od tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je ujedno i gornja maastrichtska granica proračunskog deficita, dok je javni dug eksplodirao, dosegavši razinu od čak 132,6 posto BDP-a, što ga čini drugim najvećim u zoni eura, iza onog Grčke.

Iako iz Rima, kao i iz Pariza, već dulje vrijeme dolaze upozorenja da krute mjere štednje, na kojima inzistira ponajprije Berlin, ne mogu biti jedini lijek za oporavak recesijom izmučenih gospodarstava, mnoge su iznenadili potezi koje je povukao Renzi.

- Svako porezno rasterećenje je poticaj za ekonomiju. Renzi pokazuje odlučnost da provede reforme - ocjenjuje Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo banke, koji ističe da će vlada u Rimu nastaviti i s reformama na tržištu rada.

Bez konsenzusa

Renzijeve mjere prate se i u Hrvatskoj, no među hrvatskim političkim i ekonomskim stručnjacima zasad nema konsenzusa je li put koji je odabrala aktualna vlada u Rimu ispravan i za Hrvatsku.

I dok dio ekonomista upozorava kako zahvati Renzijeva kabineta na prihodnoj strani proračuna u Hrvatskoj vjerojatno ne bi urodili željenim učincima, budući da Europska unija i međunarodne financijske institucije stalno upozoravaju kako rezove moramo provoditi ponajprije na rashodnoj strani proračuna, drugi upozoravaju da jedno mora ići s drugim.

- Porezno rasterećenje u Hrvatskoj može ići paralelno s reformama na rashodnoj strani ili nakon njih - ističe Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, koji upozorava da teren za reforme treba dobro pripremiti.

Reforma zdravstva

Podsjeća da je Vlada Zorana Milanovića neke slične zahvate u segmentu rada već pokušala kada je stopu zdravstvenog doprinosa smanjila sa 15 na 13 posto. No kako nije provedena reforma zdravstva, ta je mjera neslavno propala.

Nešto slično, strahuje Lovrinčević, moglo bi nam se ponoviti i s najavljenim izmjenama u sustavu poreza na dohodak budući da nisu stvoreni preduvjeti u vidu reforme lokalne samouprave, od čega i vlast i oporba bježe. To nas opet vraća na pitanje reformskog kapaciteta hrvatskih vlada, ali i društva u cjelini.

- Nama treba politički jaka Vlada, koja se neće povući odmah nakon što javnost negativno reagira na neku ideju, već će provoditi reforme, makar je to i stajalo sljedećeg mandata - ocjenjuje Mladen Staničić, profesor na Viskoj školi za međunarodne odnose i diplomaciju.

No hrvatske su političke elite, čini se, još jako daleko od toga. Vlada Kukuriku koalicije dosad je pokazala da nije spremna jače zagristi u reforme, a ni iz oporbe ne dolaze signali da znaju što točno hoće.

Udarac HDZ-u

- Ono što je Martina Dalić učinila, to je najveći udarac HDZ-u dosad. Rekla je da HDZ nema ekonomski program, a tko ga ima, drugo je pitanje - kaže Staničić.

- Ako pogledamo dosadašnje iskustvo, Hrvatska je uvijek glasala protiv, a gotovo nikada za - zaključuje Lovrinčević i dodaje da je takvom shvaćanju u velikoj mjeri prilagođena i ponuda stranaka.