NEDJELJNI EKSKLUZIVNO donosi SVJEDOČANSTVA Hrvata s kruzera: Vrisak, mrak, ljudi skaču s palube!

NOVO >>> 12:15 - Nad olupinu Coste Concordije u nedjelju oko podneva stigao je vatrogasni helikopter kako bi evakuirao Marrica Giampetronija, glavnog povjerenika broda. Više pročitajte OVDJE.

10:25 - RIJEKA - U nedjelju u ranim jutarnjim satima preko graničnog prijelaza Pasjak stigao je autobus s brodolomcima - putnicima iz Hrvatske koji su bili na krstarenju na kruzeru Costa Concordia koji se nasukao kod talijanskog otoka Giglio u subotu. Svi putnici su dobro i neozlijeđeni.

08:00 - Vatrogasci su uspjeli pronaći još troje putnika na nasukanom talijanskom brodu Costa Concordia koji su ostali zarobljeni u svojim kabinama nakon havarije.

Spasilačke su ekipe prvo stupile u kontakt s preživjelim putnicima, a potom ih i pronašli nekoliko paluba ispod one koju su pretraživali. Više pročitajte OVDJE .

22:10 - Tužilac Francesco Verusio izjavio je za dnevnik televizije La7 (koja je to potvrdila i snimkom s Isole del Giglio) da je zapovjednik doveo brod tako blizu otoku da ni mogao uputiti višestruki pozdrav sirenom nekoj osobi. Time se potvrđuje sumnja da je uzrok nesreći nevjerojatna paunska lakomislenost kapetana Schettina. Prijeti mu 15 godina zatvora, rekao je Verusio.

20:58 - Zapovjednik krstaša kapetan Franco Schettino i prvi časnik palube Ciro Ambrosio zatvoreni su u zatvoru u Grossettu, okrivljeni za izazivanje brodoloma, višestruko nehatno ubojstvo, te za napuštanje broda prije evakuacije svih putnika. Prema tome, tužilaštvo u Grossetu očito smatra da je uzrok brodoloma ljudska pogreška. Tužioci su počeli rešetati Schettina nakon istrage u Lučkoj kapetaniji u Livornu, koja još nije formulirala nikakvu pretpostavku. „Crna kutija“ s podacima s instrumenata je zaplijenjena i u tužilaštvu.

Verzije koje je iznio zapovjednik i ono što kažu putnici prilično se razlikuju. Putnici tvrde da je zapovjednik bio na večeri, a on i brodovlasnik da je bio na zapovjednom mostu, da nije zahvatio brodom jednu od sika blizu Isole del Giglio (navodno Le Scole) nego neku siku „neoznačenu na pomorskim kartama“ milju ranije.

Nema odgovora zašto je brod plovio između Isole del Giglio i obale, a ne pučinom. A kad je već prolazio kanalom između otoka i Argentarija, širokim 8,6 milja, zašto nije plovio tri milje istočno od otoka, što je ruta za brodove koji brode put sjevera, nego pola milje ili milju od otoka.

Nema dvojbe da je brod lijevim bokom u punoj brzini krstarenja od 21,5 čvora zahvatio siku, toliko snažno da j rasparao kobilicu u duljini od oko 70 metara, iščupavši vrh sike koji je ostao ukliješten u pukotini, što se izvrsno vidi na fotografiji.

Tko je zapovijedao na mostu prvo je mislio da može nastaviti plovidbu, ali je, tvrdi tužilac , more prodrlo u velikoj količini u samo nekoliko minuta. Shvativši što je učinio, shvativši što će se dogoditi s tolikom razderotinom na otvorenom moru, zapovjednik je - ili netko s maksimalnom prisebnošću duha tko se zatekao na zapovjedničkom mostu - poduzeo manevar kojim se izbjegava sudar: spustio je sidra po lijevoj strani i istodobno kormila skrenuo posve u lijevo. Tako se Costa Concordia okrenula u punoj brzini gotovo za 180 stupnjeva po horizontalnoj osi, kao da se vraća u Civitavecchiju, i nalegla na pličinu pred Gigliom Portom, gdje se postupno nagibala po vertikalnoj osi, prvo za 20 stupnjeva, pa sve to više, dok nije legla desnim bokom na plitko dno, nagnuta gotovo 90 stupnjeva.

Ako je ta verzija istinita, izbjegnuta je užasna nesreća. Da je s tolikom razderotinom brod ostao na otvorenom moru, potonuo bi veoma brzo i mrtvi bi se brojali na stotine, možda i na tisuće tim više što su putnici, i talijanski, i španjolski, i hrvatski, jednodušni u ocjeni da je na brodu zavladao kaos i da je spašavanje bilo veoma sporo i neorganizirano. Lako je zamisliti što bi se onda dogodilo u 10-20 minuta, koliko bi bilo dovoljno da krstaš ode na dno na otvorenom moru.

Poslije ove nesreće Italija će morati veoma brzo i odrešito provjeriti mjere sigurnosti u brodskome putničkom prometu, inače će ozbiljne vlade morati savjetovati svojim putnicima da se klone talijanskih brodova i krstarenja na njima.

17:39 - Dvoje francuskih državljana i jedan peruanski član posade poginuli su u havariji kruzera Coste Concordije, javila je talijanska agencija Ansa. Tijela poginulih su prebačena u mrtvačnicu u gradu Orbettelu koji je smješten nasuprot otočiću Giglio, gdje se u noći s petka na subotu dogodila tragedija.

Na tijelima poginulih će se obaviti obdukcija, izvijestilo je tamošnje državno odvjetništvo.

U nesreći je ozlijeđeno četrdeset osoba, a za 40 njih još uvijek se traga. Drama spašavanja nestalih i dalje traje...

14:21 - Općinski vijećnik Isole del Giglio tvrdi da postoji običaj da se brodovi približe Isoli del Giglio i pozdrave sirenama stanovnike. Takav je običaj bio i pri prolasku blizu Trpnja, mjesta na Pelješcu odakle su mnogi pomorci. Čini se da je zapovjednik Franco Schettino bio na večeri s putnicima, a da je časnik u gvardiji prišao preblizu obali, i u punoj brzini krstarenja od 21,5 čvora udario pramcem u grupu sika Scole, toliko snažno da je jedna od sika otkinuta od dna i ostala ukliještena u rupi dugačkoj oko 70 metara.

Uvidjevši što je napravio, taj je časnik zaokrenuo brod da ga privede bliže obali i omogući da se osloni o dno i da ne potone na pučini, u kojem slučaju bi broj žrtava mogao biti daleko veći.

14:00 - U subotu popodne oko 13 sati, dakle 16 sati nakon brodoloma kruzera 'Costa Concordia', završen je prekrcaj putnika i članova posade s Isole del Giglio u Porto Santo Stefano. Od ukupno 4216 putnika i članova posade poginula su trojica, a točno 70 manjkaju i vode se kao nestali.

Nije još sigurno da su se utopili ili ostali blokirani u potonulom dijelu broda – ali to ostaje pretpostavka, ukoliko se ne ustanovi da se netko od njih udaljio, a da ga vlasti nisu prebrojale i zapisale.

13:50 - 127 putnika hrvatskih državljana na putničkom kruzeru 'Costa Concordia' koji je u noći s petka na subotu potonuo u plitkom moru pred Gigliom Portom. Potpuni popis putnika je Costa Crociere predala novinarima tek u ranim popodnevnim satima u subotu.

Na brodu je bilo 3216 putnika, najviše Talijana (989), pa Nijemaca (569), Francuza (462), Španjolaca (177), Amerikanaca (127) te državljnâ još 56 država. Nije objavljeno državljanstvo 1013 članova posade. Ukupno je na brodu bilo 4229 osoba.

Hrvatske konzularne vlasti su se, kako doznajemo iz Zagreba, aktivirale odmah u ranim jutarnjim satima. Organizirani su autobusi za prijevoz hrvatskih državljana od Porta Santo Stefana prvo do Trsta, gdje Generalni konzulat Republike Hrvatske izdaje putne listove za prijelaz granice onima koji su u brodolomu ostali bez putovnice odnosno osobne iskaznice, a zatim do Zagreba.

13:40 - Bilo je oko 21 sat, ne znam točno. Stajao sam na palubi i prolazili smo jako, previše blizu otoka. Mi smo bili na sedmom katu, barem 30 - 40 metara iznad razine mora. Gledali smo i pitali se što je ovo. Odjednom, začuo se snažan udarac. Odmah sam znao da nešto nije dobro - priča Zrinko Huljić, 39-godišnji ribar iz Omišlja na Krku koji je, zajedno sa 8-godišnjim sinom Vitom i prijateljem Vladimirom Štrbcem krenuo na krstarenje talijanskim kruzerom Costa Concordijom i preživio havariju na pješčanom sprudu pokraj otoka Giglija u Tirenskom moru.

Ispovijest Zrinka Huljića, ribara iz Omišlja koji se spasio iz havarije na Concordiji > pročitajte OVDJE

13:30 - U Lučkoj kapetaniji u Livornu još traje ispitivanje zapovjednika Franca Schettina putničkog krstaša 'Costa Concordia' koji je u noći s petka na subodu potonuo u plitkom moru pred Gigliom Portom u prvim satima putničkog krstarenja nazvanoga 'Miris agruma' po zapadnom Sredozemlju.

Kapetan je morao brod provesti kanalom između Isole de Giglio i Argentarija na kopnu. Kanal je širok oko 8,6 milja na najužem mjestu, normalna ruta broda koji plovi prema sjeveru morala je biti barem tri milje istočno od otoka i barem 5 milja zapadno od Argentarija.

Zapovjednik još nije objasnio zašto se našao tri milje zapadno, pa razderao, nasukao i djelomično potopio brod s oko 3200 putnika. Prvo kapetanovo objašnjenje da je brod skrenuo zbog nepoznatih razloga pa da se zato morao držati obale otoka (što je prenijela brodovlasnička tvrtka) – ne zvuči razumno.

13:00 - 'Costa Concordia' leži na boku u plitkome moru pred lukom Giglio Porto na Isoli del Giglio. Ni u subotu popodne nije završena inspekcija djelomično potonula broda koju provodi Lučka kapetanija iz Livorna. Brodovlasnička tvrtka Costa Crociere još nije objavila popis putnika.

Codacons, talijanska potrošačka udruga, najavila je da će pokrenuti 'class action' (zajednički sudski postupak kojemu se pridružuju oštećenici) protiv tvrtke Costa Crociere. Codacons će zahtijevati odštetu za materijalnu štetu (cijenu aranžmana, gubitak ili oštećenje imovine), eventualna tjelesna oštećenja te za moralnu štetu (pretrpljeni strah, izloženost riziku). Udruga tvrdi da odšteta ne može biti niža od 10.000 eura (oko 74.000 kuna) po osobi. Za oko 3200 putnika to bi značilo ne manje od 32 milijuna eura odštete.

Još ni približno nije utvrđeno koliko će Costa Crociere platiti za odvlačenje podrtine i njezin popravak, ako bude moguć i isplativ, te koliko će izgubiti na već planiranim i uplaćenim krstarenjima tim brodom.

12:00 - Prema dostupnim informacijama iz turističkih agencija koje su hrvatskim državljanima organizirale krstarenje na kruzeru se nalazilo više od stotinu Hrvata.

10:15 - Na kruzeru su bile i tri obitelji iz Umaga i Savudrije, javlja ipress. Prema prvim informacijama svi su dobro, iskrcani su s broda i organiziran im je prijevoz do polazne luke Savona odakle bi se trebali zaputiti prema kućama.

- Bilo je strašno, panika je bila na kruzeru... Svi smo živi, nitko od naše tri obitelji nije ni ozlijeđen. Sve stvari su nam ostale na brodu, ali najvažnije je da smo izvukli živu glavu, rekao je jedan od Umažana koji će novogodišnje krstarenje zasigurno pamtiti cijeli život.

___________________________

RIM - Još nije poznat konačan broj stradalih u brodolomu krstaša „Coste Concordije“, jednoga od tri identična golema talijanska putnička broda, u petak uvečer nadomak toscanskoga Ljiljanova otoka (Isola del Giglio). Trup broda je razderan u duljini od oko 70 metara, te je tuda prodrlo more u unutrašnjost broda.

U subotu ujutro prefekt u Grossetu Giuseppe Linardi ispravio je svoju raniju tvrdnju i izjavio da je dotad utvrđeno troje poginulih i 14 ranjenih, a da je „broj nestalih, na žalost, neizvjestan“. Novinarka Carmen Bartolomeo, koja se našla među putnicima, govori da na popisu spašenih manjka tridesetak članova kuhinjskog osoblja, više od dvadeset članova posade itd. Po posljednjim vijestima oni su zarobljeni o nedostupnom dijelu trupa, još pod morem. Šest osoba je u međuvremenu izbavljeno s jedne od blokiranih donjih paluba.

Prema agenciji AP, tri su tijela izvučena iz mora, a postoje izvještaji koji navode kako je kasnije poginulo još troje ljudi, no to nije potvrđeno. Zadnje informacije govore kako je 30 putnika ozlijeđeno.

Na „Costi Concordiji“ je, po tvrdnjama brodovlasničke tvrtke Costa Crociere, bilo ukupno 4229 osoba, većinom iz Italije, Njemačke, Francuske i Velike Britanije. Po istom izvoru, brod je zbog nepoznatih razloga skrenuo nekoliko stupnjeva sa svog smjera pa je zapovjednik odluči prići što bliže Ljiljanskom otoku. To će jamačno biti ključna točka istrage, a neće biti brzo razjašnjena.

Istražiteljska ekipa Lučke kapetanije u Livornu pretražuje brod, prostor po prostor, što je dug posao budući da je „Costa Concordia“ duga 292 metra i ima 13 paluba, te je (bila) kapaciteta 3780 putnika uz 1100 članova posade. Pretraživanje otežava to što je brod jako nagnut na desni bok, gotovo do dimnjaka, a u jedan dio je prodrlo more .

Brod je isplovio iz Civitavecchie prema Savoni u petak u 19 sati na sedmodnevno krstarenje po zapadnome Sredozemnom moru. Udario je vjerojatno o podvodnu hrid, na nekoliko desetaka metara od ulaza u luku Giglio Porto, uvečer u toku večere, odmah se opasno nagnuvši: prvo dvadesetak stupnjeva, pa postupno sve to više.

Udarac je izazvao paniku među dijelom putnika, među kojima su bile i obitelji s malom djecom.

Po tvrdnjama nekih spašenih putnika, posada divovskog broda reagirala je sa zakašnjenjem i neorganizirano. Putnicima je dozvoljeno da idu u kabine. Naredba za okupljanje na sabirnim mjestima i za odlazak prema čamcima za spašavanje navodno je dana kasno. Novinarka Bartolomeo tvrdi da osoblje zaduženo za čamce za spašavanje nije bilo ni osposobljeno ni uvježbano, te da je u čamcu kojim je ona evakuirana zapovjedništvo i upravljanje morao preuzeti putnik, mornarički časnik.

Mrtvi izvučeni iz mora su uglavnom putnici koji su se bacili u more s pojasima za spašavanje, vjerojatno obuzeti panikom da će brod potonuti i uvjereni da će lako doći do obale. Uz temperaturu zraka oko ništice nisu mogli dugo izdržati na životu . Jedan od putnika je umro od srčanog udara izazvanoga strahom.

Nasukanoj i oštećenoj „Costi Concordiji“ odmah su pritekli u pomoć svi pogodni brodovi iz okolnih luka, ponajprije putnički trajekti, koji su preuzimali putnike iz čamaca za spašavanje i prevezli ih uglavnom u Porto Santo Stefano, ljetovalište sa solidnim hotelskim kapacitetima.

Operacija spašavanja trajala je svu noć, tako da su putnici noć proveli budni, neki i pothlađeni te im je tek u subotu ujutro svima osiguran privremeni smještaj. Među njima su i mnogi stranci. Mnogim putnicima su osobne isprave ostale u kabinama. U subotu ujutro, gotovo 12 sati nakon nesreće, nastavljeno je evakuiranje članova posade.

Talijanske vlasti su kao glavni zadatak uzele identificiranje spašenih i usporedbu imena s popisima putnika i posade. Tek nakon završetka tog posla, koji također traje nerazumno dugo, smjet će Lučka kapetanija u Livornu ili prefekt Linardi objaviti definitivan broj poginulih i nestalih (vjerojatno utopljenih) i njihova imena, zasad pod embargom.

Tek kasnija istraga će moći objasniti kako je moguće da relativno nov brod (u prometu od 2006), opremljen najsuvremenijim navigacijskim instrumentima, skrone s rute tako da se razbije o hrid te tko je kriv da se zapovjednik nije snašao i da posada nije bila dovoljno osposobljena i uvježbana za spašavanje putnika, iako je sigurnost putnika glavni zadatak u pomorskom i zračnom prometu.