OTKRIVAMO ŠTO STOJI IZA EKSPRESNOG SUĐENJA U BEOGRADU Zašto je zapravo Srbija uhitila 'špijuna' Čedu Čolovića

Državljanin Republike Hrvatske i Republike Srbije Čedo Čolović (57), nekadašnji pripadnik vojske tzv. SAO Krajine iz mjesta Tepljuh kod Drniša, po kratkom je postupku na Višem sudu u Beogradu osuđen na kaznu zatvora od tri godine, a zbog navodnog špijuniranja u korist Hrvatske.

Samo pet dana je proteklo od Čolovićeva uhićenja u Beogradu do izricanja presude, a kojoj je prethodilo njegovo navodno priznanje krivnje i nagodba s Višim javnim tužiteljstvom o trogodišnjoj zatvorskoj kazni.

Puno pitanja

Ova “špijunska afera”, koja je proteklih dana punila stupce hrvatskih i srpskih medija, i nakon izrečene sudske presude obavijena je velom tajni, prepuna kontradiktornosti. Ni nakon Čolovićeva uhićenja, ni nakon sudske odluke, još se nitko od predstavnika državne vlasti Srbije nije oglasio i optužio Hrvatsku da je imala svoje špijune na njezinu teritoriju. O navodnom Čolovićevu špijuniranju i odavanju vojnih tajni spekulirali su brojni srpski mediji. Sa službenim informacijama o tome za što je Čolović točno optužen u javnost nije izašlo beogradsko Više javno tužiteljstvo niti je Viši sud obrazložio izrečenu presudu.

Jedan naš izvor, s kojim smo stupili u kontakt, uvjeren je da je “slučaj Čolović” zapravo najgrublje i nedopustivo izravno uplitanje srbijanskog pravosuđa u prosecuiranje ratnih zločina hrvatskog pravosuđa koji su počinjeni tijekom okupacije Republike Hrvatske, a za koje su osumnjičeni brojni visoko rangirani bivši oficiri JNA i srpske paravojske na teritoriju samoproglašene SAO Krajine.

Prema tom našem izvoru, upravo je Čedo Čolović trebao biti jedan od ključnih svjedoka u jednom takvom sudskom procesu hrvatskog pravosuđa.

Naime, početkom kolovoza 2015. godine Odjel ratnih zločina Službe kriminalističke policije PU šibensko-kninske podnio je šibenskom Županijskom državnom odvjetništvu kaznenu prijavu protiv sedam visoko rangiranih zapovjednika vojske i milicije tzv. Krajine, 69-godišnjaka, 68-godišnjaka, 67-godišnjaka, 59­godišnjaka, 68-godišnjaka, 66-godišnjaka, 58-godišnjaka i 54-godišnjaka.

Više zločina

Prema toj kaznenoj prijavi, oni se sumnjiče da su u razdoblju od 16. rujna 1991. do 4. kolovoza 1995. godine na području tada okupiranih općina Drniš i Ružić počinili više kaznenih djela ratnog zločina protiv 48 civilnih osoba hrvatske nacionalnosti. Oni se sumnjiče da su kršili pravila međunarodnog prava za vrijeme rata.

Naime, iako su bili upoznati s činjenicom da se tijekom napadnih i drugih borbenih djelovanja njima podređenih postrojbi tijekom i nakon okupacije grada Drniša s pripadajućim mjestima i općinom Ružić civilno stanovništvo hrvatske nacionalnosti ubija, muči i protuzakonito zatvara, nisu poduzeli nikakve nužne i razumne mjere da se takvi zločini spriječe, suzbiju i kazne. Opisanim ponašanjem osumnjičeni su pristali da njima podređene postrojbe i njihovi pripadnici nastave s takvim ponašanjem, a time su potaknuli i ohrabrili njima podčinjene.

- U vezi s kaznenom prijavom podnesenom protiv sedam zapovjednika vojske i milicije tzv. RSK zbog počinjenog kaznenog djela protiv civilnih osoba na području Ružića i Drniša u tijeku je istraga zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva - priopćeno nam je u srijedu iz Županijskog državnog odvjetništva Šibenik, a u priopćenju se ne navodi kada se namjerava podignuti optužnica.

No, prema našem izvoru, ŽDO Šibenik namjeravao je protiv osumnjičene sedmorke optužnicu podignuti do kraja ove godine, a među svjedocima tužiteljstva trebao se naći i Čedo Čolović. Naš sugovornik tvrdi da je kaznena prijava Odjela za ratne zločine PU šibensko-kninske temeljena upravo na iskazima Čolovića i još nekolicine njegovih suboraca iz vojske tzv. RSK koje su više puta davali tijekom obavijesnih razgovora s kriminalističkim istražiteljima, a nakon povratka iz Srbije i boravka u svojim rodnim mjestima u okolici Drniša.

Precizan tajming

Naš sugovornik uvjeren je da nije slučajno izabran tajming da se lažnim optužbama o vojnoj špijunaži i brzinskom osudom srpskih pravosudnih organa, a sve u sprezi sa srpskim državnim vlastima, Čedu Čolovića eliminira kao vjerodostojnog svjedoka u optužnici hrvatskog pravosuđa protiv danas umirovljenih visokih jugosrpskih oficira, osumnjičenih za ratne zločine na drniškom području. On napominje kako je riječ o osobama koje su danas bliske ili Vučićevoj Srpskoj naprednoj stranci ili, pak, Dačićevoj Socijalističkoj partiji.

Inače, kako smo nedavno u Tepljuhu doznali od njegovih rođaka, za vrijeme rata i okupacije Drniša Čedo Čolović bio je potporučnik u vojsci RSK, u činu koji je nosio kao rezervni oficir JNA, te je obnašao funkciju zapovjednika voda. Čolović je ranjen 1993. godine u okupiranom Žitniću, mjestu koje je bilo prva linija obrane samoproglašene Krajine. Nakon ranjavanja i liječenja u Kninu ostao je trajni invalid s oduzetom desnom rukom. Nakon rata živio je u Ugrinovcima u blizini Beograda u koje je izbjegao zajedno s bratom Đorđem, a ondje mu je od 1990. godine živjela sestra, šogor i njihova djeca. Prije rata Čolović je radio u knjigovodstvu drniškog građevinskog poduzeća Udarnik.

Iz Ugrinovaca je u Tepljuh dolazio nekoliko puta godišnje u svoju kuću, a redovito je obrađivao i vinograd. Njegovi rođaci iz Tepljuha opisali su ga kao skromnog, poštenog i karakternog čovjeka.