Nakon 13 godina rata i nekoliko godina relativnog zatišja sirijski pobunjenici zauzeli su jučer dobar dio najvećeg sirijskog grada Alepa. Na čelu neočekivanog razvoja događaja, koji je alarmirao ne samo Bašara al-Asada nego i Moskvu koja mu je zaštitnik, pobunjenička je skupina Hayʼat Tahrir ash-Sham. Riječ je o sunitskoj paravojsci koju podržava Turska, a Sjedinjene Države je smatraju terorističkom organizacijom.
Hayʼat Tahrir ash-Sham stvoren je 2017. godine ujedinjenjem niza militantnih skupina koje su se pojavile u vrijeme građanskog rata koji je u Siriji izbio nakon početka tzv. Arapskog proljeća 2011. godine. Tih godina padali su autokratski režimi na sjeveru Afrike, ali ne i u Siriji.
Proklamirani cilj Hayʼat Tahrir ash-Shama (poznatog pod inicijalima HTS) stvaranje je islamske države i zbacivanje dinastičke vladavine obitelji Asad i njihova saveznika Hezbolaha iz zemlje.
Tko je vođa ofenzive?
Skupinu vodi čovjek čije je ratničko ime Abu Mohammad al-Julani, s time da se Julani odnosi na sirijski dio Golanske visoravni, koju je djelomično anektirao Izrael, odakle je rodom. Al-Julani je prekaljeni borac iz sirijskog građanskog rata u koji je ušao kao čovjek sirijske podružnice al-Qa‘ide. Prije nego što je 2016. raskrstio s terorističkom organizacijom koju je osnovao Osama bin Laden, al-Julani je bio emir al-Nusre, sada raspuštene terorističke organizacije koja se borila za al-Qa‘idinu stvar u Siriji i bila jedan od glavnih protivnika još radikalnije organizacije Islamska država.
Američki State Department stavio je Julanija 2013. godine na popis globalnih terorista, a za informacije koje bi vodile njegovu uhićenju ponudio deset milijuna dolara. Danas se njegova organizacija smatra najsnažnijom opozicijskom skupinom na teritoriju Sirije, a vodstvo tvrdi da je potpuno samostalno od utjecaja bivših partnera iz al-Qa‘ide. Poznato je da je na početku rata u Siriji al-Julani preuzimao odgovornost za bombaške napade, a također je najavljivao udare na zapadnjačke snage, konfiscirao imovinu vjerskih manjina i slao vjersku policiju da maltretira žene.
Međutim, posljednjih godina Julani i HTS imaju promijenjen imidž. Stručnjak Aaron Zelin piše da proteklih godina skupina na "svom teritoriju" promiče "građansku vladavinu" i vojne akcije protiv ekstremističkih skupina. Julani se čak pokušava prikazati kao zaštitnik drugih vjera te je tako prošle godine dopustio da se održi prva misa nakon dugo godina u crkvi u Idlibu.
Njegovu promjenu primijetili su i u SAD-u. Prva administracija Donalda Trumpa, piše Zelin, 2018. je godine objavila da više ne lovi direktno Julanija. Međutim, unatoč pomacima prema "centru", Julani je dopustio nekolicini ekstremnih skupina da operiraju na njegovu teritoriju. Osim toga, u posljednje poznato "puškaranje" s američkim snagama skupina se upustila još 2022. godine.
Velika i neočekivana ofenziva Hayʼat Tahrir ash-Shama počela je dan nakon što su Izrael i Hezbolah objavili prekid vatre u Libanonu. Pobunjenici su zaključili da su saveznici Bašara al-Asada - Hezbolah, Iran i Moskva - slabi i zauzeti drugim bojišnicama te su krenuli u napad. Na društvenim mrežama jučer su podijeljene slike i snimke koje pokazuju da drže sam centar grada - staru gradsku jezgru i Veliku džamiju. Obnovljene borbe u Siriji najavljuju mogućnost da se na Bliskom istoku otvori još jedna bojišnica. Robert Ford, posljednji američki veleposlanik u Siriji, u razgovoru za američki ABC News napomenuo je da je proteklih mjeseci Izrael na tom području izveo nekoliko napada na sirijske režimske snage i Hezbolah. Režimske snage drže pod svojom kontrolom oko 70 posto Sirije, ali 30 posto kontroliraju pobunjeničke grupe te se tamo nalaze i strane vojne jedinice.
Jednogodišnja pretplata na Jutarnji iznosi 32,5 umjesto 65 eura, a dvogodišnja 57,5 umjesto 115 eura.
Tako SAD na sjeveroistoku Sirije, ali daleko od Alepa, ima oko 900 stacioniranih vojnika koji su raspoređeni kako bi spriječili obnovu najopasnijih džihadističkih skupina poput Islamske države, koja je svojedobno punila medijske stupce snimkama dekapitacije zarobljenika.
Na teritoriju Sirije vojne snage ima i Turska, koja ima utjecaj na skupine koje čine Hayʼat Tahrir ash-Sham. I Hezbolah tamo ima svoje ljude, a Rusija ima pomorsku vojnu bazu u Tartusu.
Charles Lister, dugogodišnji analitičar s američkog Instituta za Bliski istok specijaliziran za Siriju, ocijenio je za ABC da je razvoj događaja značajan. Naime, nekoliko godina su pomaci na vojnoj karti u Siriji bili zanemarivi pa je ovo velika promjena. "Potencijal da ovaj pomak ima vrlo značajne posljedice postoji ako se pokaže da su režimske snage nesposobne zadržati teritorij. Moguće je i da to bude događaj koji mijenja igru", smatra Lister, dodajući da su među rizicima događaja u Siriji i "buđenje" boraca Islamske države.
Prema Fordovu mišljenju, borbe u Alepu bi mogle donijeti još veću destabilizaciju ako "povuku Rusiju i Tursku", zemlje s kompliciranim odnosima, koje u Siriji štite svaka svoje interese, odnosno ako dođe do njihova izravnog snažnog sukoba.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....