Petak 8. prosinca ujedno je bio 653. dan intenzivnog ratovanja u Ukrajini. Dok se vrijeme ondje pokazalo ponešto toplije od prognoza objavljenih prije nekoliko dana, ipak se na jugu ukrajinskih bojišta bilježe temperature malo iznad 0 Celzijusa, uz gotovo svakodnevne kiše, dok istok i sjeveroistok bojišta imaju pravu zimsku atmosferu – oblačno vrijeme uz temperature cjelodnevno ispod nule, te snijeg skoro svakodnevno. Naravno da se takvi vremenski uvjeti odražavaju i na tamošnje borbene aktivnosti. Ujedno je i potrošnja električne struje u čitavoj Ukrajini povećana, proizvodnja solarnih elektrana je smanjena te dolazi do dnevnog deficita (1 do 2,5 posto), a struju se interventno uvozi iz Rumunjske, Poljske i Slovačke dnevno između 11 i 19 sati.
Pri tome, tek se očekuju veći ruski napadi na kritičnu nacionalnu infrastrukturu Ukrajine, dok brojni izvori nagađaju o mogućem opsegu, tempiranju napada i njihovim ciljevima. Za razliku od lani, kada su Rusi na Ukrajinu lansirali oko 1.100 komada raznih raketa u okviru kampanje napada na infrastrukturu (9. rujna 2022. do 12. ožujka 2023. godine), sada bi njihove zalihe mogle biti na oko 870 takvih oružja. Prema ukrajinskim navodima, u tom je periodu bilo oboreno oko 750 raznih raketa, te još do 750 raznih kamikaza-dronova koje se koristilo u slične svrhe. Navodno je oko 40 posto tih obaranja ostvareno PZO topničkim sustavima (posebno učinkovit je bio njemački samohodni sustav Gepard), dok se za ostatak rabilo i raketne sustave (često iznimno skupe), te borbene avione i druga sredstva.
Stanje na terenu
Dok su manje intenzivna sukobljavanja zadnjih dana bila na sjeveru Donbasa, od rijeke Siverski Donjec do ruske granice – to ne znači da je i taj dio bojišnice bio miran. Osim učestalih topničkih razmjena te zračnih napada, bilježilo se i pješačke borbe istočno od Kupjanska (posebno na položajima oko sela Sinkivka i Petropavlivka), te zapadno od okupiranog grada Kremina (istočno od poteza Terne-Jampolivka, te širom prostora Serebrjanskih šuma). Baš negdje ondje su ruske snage 06. prosinca prijavile i zarobljavanje oklopnog vozila Bradley, kojeg je oštećenog napustila ukrajinska posada. Uz to, treba spomenuti i privremeno oživljavanje odsjeka bojišta neposredno južno od rijeke Siverski Donjec, uz administrativnu granicu Luganske i Donjecke oblasti sjeveroistočno od okupiranog Bahmuta. Ondje su sredinom tjedna nekoliko dana za redom primijećeni ruski napadi na svim bitnijim upornim točkama bojišnice, no bez većeg vidljivog učinka (osim možda čistog vezivanja braniteljskih efektiva).
Nastavak posebno intenzivnih borbi bio je zato oko okupiranih gradova Bahmut te Donjeck. Oko Bahmuta je nastavljen ruski napad sjeverozapadno od grada – na prostoru sjeverno i sjeveroistočno od ukrajinskog sela Bogdanivka, gdje ruske snage nastavljaju pritisak na potezu između sela Dubovo-Vasilivka i Hromove na jugozapad (prema trasi ceste O-0506 Bahmut-Časiv Jar). Iako tu pojedini ruski izvori spominju ozbiljnije pomake, njima još nema i faktične potvrde ili ukrajinskog priznanja ovog ruskog povratka na maksimalne proljetne teritorijalne dosege privatnog poduzeća „Wagner“. Posebice tu spominjemo i navodne ruske pokušaje daljnjeg napredovanja od nedavno osvojenog prigradskog sela Hromove na jugozapad, par stotina metara u smjeru sela Ivanivske, kod tamošnje reli-staze. Navodno je iznimno aktivna i bojišnica južno od grada, gdje se izvode napadi na ukrajinske položaje dostignute tijekom ove jeseni (linija Klišćivka-Andriivka, pa sve do ruskih uporišta Kurdjumivka i Majorsk) – ali izgleda sve bez bitnijih pomaka bojišnice.
Kod Donjecka treba posebno napomenuti ukrajinsko uporište Avdiivka, tek nekoliko kilometara sjeverozapadno od Donjecka, oko kojeg se nastavljaju ruski pokušaji zaokruživanja te osvajanja utvrđenih braniteljskih položaja. Posebno se to odnosi na tzv. „sjeverni krak“ ovog pothvata, gdje agresori nastoje napredovati uz trasu pruge Avdiivka-Pokrovske, šireći prodor prema ukrajinskim uporištima Novokalinove i Novobahmutivka, te ujedno održavajući i pritisak na sjevernim prilazima gradu, kod sela Stepove i tamošnje velike koksare.
Navodni ruski napredak kod Avdiivke i nervoza na Dnjepru
Navodno je zadnjih dana došlo i do određenog ruskog napredovanja na sjeveru Avdiivke, u naseljima vikendica zapadno od jezera u bivšem vadilištu pijeska, no nije jasno kojeg je to opsega – jednako kao što i na jugu Avdiivke (potez sjeverno od okupiranog sela Opitne) i dalje suprotstavljene strane temeljito različito predstavljaju rezultate svojih borbenih aktivnosti (Rusi navode ozbiljnije primicanje gradu, dok Ukrajina spominje ustrajno odolijevanje napadima uz velike žrtve napadača). Nije bitno različito ni jugozapadno od okupiranog Donjecka, na potezu Pervomaiske-Krasnogorivka-Marinka-Pobeda-Novomihailivka, gdje se također ustrajno bilježe intenzivne borbe s malo pomaka bojišta. Sve to je bilo praćeno i intenzivnim zračnim djelovanjima agresora, tijekom kojih je na ukrajinske položaje oko Donjecka bilo bačeno oko 40 teških zrakoplovnih bombi.
Na prostorima ukrajinske ljetne ofenzive ovoga je tjedna bilo malo aktivnosti – posebno južno od Velike Novosilke, dok se nešto više borbenih aktivnosti bilježilo južno od Orihova, na bivšem glavnom pravcu ukrajinske ofenzive. Ondje se, opet prema ruskim izvorima, spominjalo manje ruske pomake zapadno od Robotine (na zapadnom rubu oslobođenog izboja), kao i zapadno od Verbove (na istočnom rubu ukrajinskog izboja) – tako da bi, ako su ti navodi istiniti, moglo biti riječi o sužavanju ionako uskog prostora tamošnjeg oslobođenog prostora. Pri tome, u zoni oko Verbove lako bi mogla biti riječ i o povratku Rusa na svoju bivšu drugu liniju utvrđenja – što bi opet predstavljalo dosta neugodan razvoj situacije, s perspektivom sve težeg održavanja ovih borbenih dosega ukrajinske strane u zimskim mjesecima koji dolaze.
O svemu tome dobro svjedoči i rusko zarobljavanje tenka Leopard 2A4, koji je nakon uništenja posade navodno završio otegljen u rusku pozadinu. Za razliku od toga, nema bitnijih pomaka na donjem toku Dnjepra, oko tamošnjih ukrajinskih mostobrana na okupiranoj istočnoj obali rijeke, gdje ukrajinska prisutnost i dalje opstaje usprkos ruskim napadima i pokušajima blokade ukrajinskog riječnog prometa preko Dnjepra. Ipak, o nervozi koju to stanje izaziva kod ruskih agresora dobro govori i objava od četvrtka 7. prosinca – kojom se najavilo početak „dobrovoljne evakuacije“ okruga Nova Kahovka, s početkom u srijedu 13. prosinca, ne bi li se kolaborante okupacijskih vlasti odvelo na sigurno prije očekivanog jačanja borbi u tom kraju.
Zračni napadi
Nakon što se sredinom tjedna čulo o uspjehu ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama na prostor „Pomorskog naftnog terminala“ u Feodosiji na Krimu, te nastavku sličnih napada i na prostor Rusije (regija Belgorod), ruski agresori su u noći na srijedu 6. prosinca odgovorili lansiranjem 48 kamikaza-dronova s Krima (južno) i oblasti Kursk u Rusiji (sjeverno). Toga dana, kojeg se u Ukrajini slavilo i kao „Dan Oružanih snaga Ukrajine“, navodno je bila srušena 41 letjelica – da bi popodne iznad ukrajinske oblasti Dnjepropetrovsk bila srušena i jedna krstareća raketa Kh-59.
Dan kasnije, u četvrtak 7. prosinca, jutro je počelo ruskim lansiranjem 18 kamikaza-dronova Shaheed-136/131 prema prostoru ukrajinskih gradova Hmeljnicki i Odesa. Iako se uspjelo srušiti 15 od tih letjelica, ipak su zabilježene eksplozije kod Hmeljnickog (vjerojatno na prostoru vojnog aerodroma), te oko Odese (područje dunavske luke Izmail, gdje je opet bilo i šteta na lučkoj infrastrukturi). Iako se bilježilo pojedine ukrajinske dronove iznad ruske oblasti Voronjež, tijekom četvrtka se Ukrajinu gađalo i navođenim zrakoplovnim bombama (dvije na Toretsk, neposredno iza bojišnice u Donjeckoj oblasti), te s još nekoliko kamikaza-dronova tijekom dana.
Odmah iza ponoći petka 8. prosinca agresori su navođenom bombom gađali naselje Kurilivka nekoliko kilometara jugoistočno od Kupjanska, da bi se oko 3 ujutro nastavilo s ruskim raketnim napadima na Harkiv iz Belgoroda. Ukupno 6 projektila sustava S-300 u modu gađanja kopnenih ciljeva pogodilo je gradske okruge Holodnogirski i Ševčenkivski na sjeverozapadu grada, što je nanijelo štete tamošnjoj civilnoj infrastrukturi. Tome se uskoro pribrojilo i lansiranje sedam kamikaza-dronova Shaheed-136/131 iz Primorsko-Ahtarska prema ciljevima u ukrajinskoj oblasti Dnjepropetrovsk, od čega je u dolasku bilo uništeno njih 5.
Glavni napadi su ipak započeli oko 6 sati ujutro, kada se nakon 79 dana pauze opet bilježilo ruska lansiranja krstarećih projektila Kh-101/555/55 iz strateških bombardera Tu-95MS. Ukupno 7 takvih bombardera poletjelo je iz ruske zračne baze Engels u Saratovskoj oblasti, te je ispalilo 19 raketa od kojih su neke ciljale mete u ukrajinskoj oblasti Dnjepropetrovsk (oko Pavlograda), dok su druge nakon stizanja do rijeke Dnjepar okrenule prema Kijevu. U dolasku je do 9 ujutro ukrajinska protuzračna obrana srušila ukupno 14 tih raketa.
Napadi na ‘izdajice‘ Ukrajine
Promatrajući događanja tijekom proteklog tjedna, posebno treba spomenuti dvije ukrajinske likvidacije prominentnih prebjega na rusku stanu, obje počinjene u srijedu 6. prosinca. Prvo se čulo o popodnevnoj eksploziji u središtu Luganska, gdje je kod tamošnjeg stadiona „Avangard“ u zrak odletio automobil bivšeg „zastupnika Narodnog vijeća LNR“ Olega Popova – koji je pri tome zadobio „ozljede nespojive s životom“. Samo koji sat nakon toga, iz ukrajinskih obavještajnih izvora preuzeta je odgovornosti i za smrt Ilje Kive, bivšeg zastupnika Vrhovne Rade, koji je s dva hica iz vatrenog oružja ubijen u Odincovu kod Moskve.
Ovaj bivši policajac iz Poltave u Ukrajini politikom se počeo aktivno baviti politikom prije desetak godina, od kada se postupno i dizao u hijerarhiji ukrajinskog sektora unutarnjih poslova. Nakon radikalnog političkog zaokreta izabran je u parlament u srpnju 2019. godine, i to u kvoti bliskoj proruskom političaru Viktoru Medvedčuku (koji je u kolovozu ove godine u Srbiji registrirao svoju prorusku udrugu). U takvom je oporbenom društvu Kiva naglo otkrio i „nacizam“ u vrhovima ukrajinskih vlasti te opravdanost ruske aneksije Krima 2014. godine. Kiva je u siječnju 2022. otputovao prvo u Španjolsku iz koje se nastavio zalagati za rusku „denacifikaciju“ Ukrajine – a onda i u samu Rusiju. Ondje se moglo zapaziti zalaganje Kive za korištenje oružja za masovno uništenje protiv režima u Kijevu, nakon čega je zatražio i rusko državljanstvo. Nakon toga se nastavio aktivno pojavljivati u ruskim medijima kao „prognani Ukrajinac“, kojeg 13. studenog 2023. sud u Lavovu osudio u odsutnosti na 14 godina zatvora radi zagovaranja rata i agresije.
Ubojstvo izvedeno 6. prosinca u hotelskoj sobi nedaleko Moskve zadesilo je – prema samom ukrajinskom priznanju - „VRHUNSKOG izdajnika, kolaboracionista i propagandista“ kao operacija ukrajinske civilne obavještajne agencije – uz navode da se radilo o osobi koja je „trebala služiti kaznu u Ukrajini“ – „nasuprot opasnom boravku na teritoriju države agresora“. Tim konkretnim povodom u četvrtak 7. prosinca odbori gornjeg doma ruskog parlamenta (Vijeće Federacije) dobili su uputu da do srijede 13. prosinca pripreme prijedloge novih mjera „zaštite političkih i javnih osoba od terorističkih napada Kijeva“, kakve se već višekratno bilježilo širom Ruske Federacije.
Isto to Vijeće Federacije je za razdoblje od 15. do 17. ožujka 2024. godine zakazalo i predsjedničke izbore u Ruskoj Federaciji – dok će odluka o njihovoj provedbi na okupiranim prostorima Ukrajine biti donesena odvojeno početkom idućega tjedna. Dok se već odavna moglo slušati kako barem 70 posto građana Rusije tu podržava nominaciju Vladimira Putina, ipak je u petak 8. prosinca ispala prilično patetično objava da se i sam Putin odlučio kandidirati kada ga je za to zamolio „heroj DNR-a, zapovjednik bataljuna Sparta, Arčom Žoga“.
Pomoć saveznika
Za to vrijeme bitno je tiše prošla ovotjedna rotacija 14. kontingenta osoblja Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u okupiranoj nuklearnoj elektrani Zaporižje u Energodaru na Dnjepru, čija su četiri inspektora u više navrata zadnje vrijeme bilježila vojna djelovanja nedaleko elektrane. Jednako se tako nije čulo mnogo ni o navodnim pokušajima regrutiranja za rat u Ukrajini među migrantima iz Afrike i Bliskog istoka – koje se nedavno dopremilo na granicu Rusije s Finskom, što je onda dovelo i do zatvaranja čitave te međudržavne crte za osobni promet. Kako navode mediji, ruska ideja je sad da potpisivanje vojnih ugovora za pojedine tamošnje migrante obustavlja njihovu deportaciju – doduše, uz momentalni transport prema rusko-ukrajinskoj granici.
Dok Ukrajina posljednjih mjeseci navodno bilježi najmanje vrijednosti inozemne pomoći od siječnja 2022. godine – a Europska unija do sada spominje isporuku tek oko 480.000 od obećanih milijun komada topničkih granata kalibra 155 mm (čemu ipak za kompletiranje isporuke ostaje vremena do kraja ožujka iduće godine) – spomenimo da je u petak 8. prosinca ipak objavljen i dodatni paket vojne pomoći iz Njemačke. Uz tek 250 dodatnih granata kalibra 155 mm, tu je i jedan izvidnički sustav Rheinmetall LUNA NG te 10 izviđačkih dronova Vector, 6 vozila za graničnu policiju i 8 Mercedes-Benz Zetros kamiona, 100.000 kompleta prve pomoći, medicinski uređaji te 70 automatskih bacača granata kalibra 70 mm.
Na njega se nadovezao i posjet Vrhovnog zapovjednika OS Švedske, generala Micaela Bydéna Kijevu – gdje se s domaćinima prvenstveno razgovaralo o mogućoj isporuci borbenih aviona Gripen za Ukrajinu. Jednako tako se u petak 8. prosinca u Sofiji, a sukladno najavama, uspješno parlamentarno nadišao i veto bugarskog predsjednika Radeva (162 glasa „ZA“, 55 „PROTIV“) – omogućivši time slanje oko 100 prastarih oklopnjaka BTR-60 i ponešto protuzračne tehnike za Ukrajinu.
Bitno je kompliciranije pitanje stanja trenutnih odnosa Ukrajine sa Sjedinjenim Državama te tamošnjeg odlučivanja o nastavku pružanja velike vojne i financijske pomoći toj ratom ugroženoj državi. Iako se još u utorak najavljivalo sudjelovanje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na večernjem zatvorenom sastanku američkih senatora i nadležnih dužnosnika s temom Ukrajine – do toga na kraju nije došlo – što se pokazalo i pametnim budući se taj sastanak navodno pretvorio u unutarnjopolitičku svađu koju su Ukrajinci vješto zaobišli.
Ipak, usprkos apelima američkog predsjednika Bidena, baš kao i predstavnika vanjskopolitičkog, financijskog i obrambenog resora o nužnosti nastavka pomoći Ukrajini – prva tehnička glasanja o izradi akata na tu temu zapela su u Senatu u kasnu večer 6. prosinca po washingtonskom vremenu (49 senatora „ZA“ i 51 „PROTIV“).
Problemi u SAD-u
Čitav paket pomoći nizu međunarodnih saveznika SAD (među ostalima i Ukrajini) zastao je na pitanju granične politike na jugu SAD, gdje republikanci traže niz popuštanja vladajućih demokrata, o čemu će se nastaviti aktivno pregovarati u nadolazećim danima – kako u Senatu, tako i u Zastupničkom domu, prije nastupanja parlamentarne pauze za Božić, a ako treba i nakon toga.
Do tada, treba spomenuti i 6. prosinca objavljen 52. po redu paket vojne pomoći iz zaliha državnih tijela SAD (sustavom „Presidential Drawdown Authority“ – PDA), vrijedan oko 175 milijuna USD. U njemu je sadržano dodatno topničko streljivo kalibra 105 te 155 mm, rakete sustava HIMARS, proturadarske rakete HARM, protuoklopno oružje sustava TOW, Javelin i AT-4, rakete sustava AIM-9M Sidewinder i AIM-7 Sparrow za ukrajinsku protuzračnu obranu, oko 4 milijuna komada raznog pješačkog streljiva, teretna vozila, eksplozivi, oprema za zaštitu kritične infrastrukture te razni rezervni dijelovi i druga potrošna roba. Kako izgleda, to je dio od preostalih oko 5,9 milijardi USD vojne pomoći za Ukrajinu – od čega je 1,1 milijarda za popunu isporukama ispražnjenih američkih zaliha. Ova se sredstva sada raspoređuje u vrijednosno ponešto manje pakete ne bi li se time premostilo period do kongresnog usvajanja novih većih iznosa novca za ove svrhe.
Spomenimo i da je sredinom tjedna delegacija iz Ukrajine u Sjedinjenim Državama sudjelovala na „Ukrajinsko-američkoj konferenciji obrambene industrije - DFNC1: US Edition“ u Washingtonu, na kojoj se raspravljalo o raznoj proizvodnoj suradnji, te prijenosu raznih oblika proizvodnje i popravaka vojne opreme u samu Ukrajinu. To dvodnevno događanje u organizaciji Bijele kuće te američkih ministarstava trgovine i obrane okupilo je oko 350 predstavnika raznih poduzeća obrambene industrije iz SAD, EU i Ukrajine, a na njemu se postiglo i neke konkretne pomake. Kao prvo, ugovoreno je slanje namjenskih savjetnika u Ukrajinu za jačanje interoperabilnosti, borbe protiv korupcije i privlačenja stranih investicija – dok će za iste poslove i unutar pojedinih državnih tijela SAD biti formirani timovi za vezu i suradnju.
Za jačanje takve suradnje potpisana je i Izjava o namjeri zajedničke proizvodnje te razmjene podataka između ključnih resora SAD te ukrajinskog Ministarstva obrane i Ministarstva strateške industrije – s posebnim naglaskom na sustave protuzračne obrane, popravak opreme i proizvodnju kritično bitnog streljiva. Konačno, Pentagon i pojedini koncerni američke vojne industrije svojim su partnerima iz Ukrajine predali i sve tehničke podatke nužne za integriranje pojedinih zapadnih tipova streljiva i raketne tehnike u već postojeće sustave sovjetskog ili ukrajinskog podrijetla (tzv. „FrankenSAM koncept“ popune nedostajućeg sovjetskog streljiva za takva oružja pojedinim odgovarajućim zapadnim oružjima).
Problem s Poljskom
No, dok nema dvojbe da pomoć iz SAD sada ovisi o nastavku kongresnih pregovora (baš kako što i pomoć iz Europske unije ovisi o razgovorima unutar šarolikog skupa država članica) – Ukrajina još od 6. studenog ima i jedan poseban problem s Poljskom, susjednom državom koja joj je do nedavno pružala raznu pomoć i podršku. Naime, i dalje su u tijeku prosvjedi poljskih cestovnih prijevoznika i poljoprivrednika kojima ozbiljno smetaju lanjskog ljeta na EU-razini usvojene mjere otvaranja zajedničkog tržišta Unije za raznu robu (posebno poljoprivredne proizvode) iz Ukrajine. Dok se krajem studenog takve razmirice riješilo s Rumunjskom, a početkom prosinca i s Bugarskom – blokada cestovnog prometa na granici Ukrajine i Poljske posljednje vrijeme postaje sve neugodniji problem.
Dok se još nedavno čulo tek o problemima za same vozače uhvaćene u zastoj na granici, ovoga tjedna su u javnost počele izlaziti i vijesti o posljedicama koje obustava kamionskog prometa ima na dostavu raznih vrsta humanitarne pomoći u Ukrajinu (posebno medicinskog materijala), ali i razne vojne pomoći koja se prikuplja širom svijeta i onda doprema skupno (posebno razne bespilotne letjelice koje su u ovom ratu masovna potrošna roba, radio-uređaji i oprema za noćno gledanje). Iako je trgovinska politika Unije načelno u djelokrugu Bruxellesa, poljske su vlasti zadnjih tjedana dopuštale da njihovi građani blokiraju promet prema Ukrajini – ne samo za pojedine ograničene vrste roba, nego i mnogo šire (a takve su situacije zadnjih tjedana povremeno bile bilježene i na granici Slovačke s Ukrajinom) – kao oblik pritiska na tijela EU i njihovo odlučivanje po pitanju trgovinskih odnosa Unije s Ukrajinom.
Niz bilateralnih sastanaka Ukrajine i Poljske za sada je urodio tek ponekim slabim mjerama za održanje dijela teretnog prometa, a gubici su se nastavili gomilati. Ukupan promet između dvije države opao je oko 40 posto, a Ukrajina je bilježila gubitak oko 9,3 milijarde UAH (oko 234,.82 milijuna eura) na ime carinskih prihoda. Ta tematika je postupno počela i pojedine europske saveznice Ukrajine poticati na prigovore Poljskoj, dok su u petak 8. prosinca o toj situaciji u zatvorenom formatu pregovarale i udruge poslodavaca Poljske te Ukrajine – ne bi li sa zajedničkim opcijama za rješavanje ovih trgovinskih pitanja izašli i pred Europsku komisiju (koja se za sada baš i nije pretrgla u rješavanju ove nadasve neugodne granične situacije). Naravno, sve bi se to moglo promijeniti vrlo skoro, budući će idućeg tjedna ionako Ukrajina dominirati dnevnim redom (ali i većinom neslaganja) na predstojećem summitu Europskog vijeća, u četvrtak i petak 14. i 15. prosinca.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....