PROVJERITE SVOJE ZNANJE POVIJESTI Znate li kojih je sto ključnih događaja obilježilo Drugi svjetski rat?

1. rujna 1939. - jutro nakon što su njemački vojnici u poljskim uniformama napali radiopostaju u Gleiwitzu tražeći lažni izgovor za invaziju, Wehrmacht prelazi poljsku granicu sa sjevera, juga i zapada otpočinjući akciju kodnog imena “Fall Weiss”, čime i službeno počinje Drugi svjetski rat. 60 njemačkih divizija napada koristeći novu ratnu doktrinu - Blitzkrieg, munjeviti rat u kojemu se kombiniraju pune snage kopnene vojske, oklopljenih snaga i zrakoplovstva

3. rujna 1939. - Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije, Francuska, Australija i Novi Zeland objavljuju rat Njemačkoj, sukladno sporazumu o zaštiti s Poljskom

5. rujna 1939. - Sjedinjene Američke Države proglašavaju neutralnost u sukobu, njemačke snage u Poljskoj toga dana prelaze veliku prirodnu barijeru, rijeku Vistulu

10. rujna 1939. - Kanada objavljuje rat Njemačkoj, počinje Bitka za Atlantik, što će postati najdulji neprekinuti okršaj rata. Glavni akteri u sukobu su njemačke podmornice, zloglasni “morski vukovi”, koji su napadali savezničko trgovačko brodovlje u Atlantskom oceanu

17. rujna 1939. - Poljsku napada i Sovjetski Savez s istoka s oko 800 tisuća vojnika, čime krši bilateralni mirovni ugovor iz Rige i poštuje sporazum Molotov-Ribbentrop između SSSR-a i Trećeg Reicha

29. rujna 1939. - Njemačka i SSSR dijele Poljsku

30. studenoga 1939. - Sovjetski Savez napada Finsku, počinje “Zimski rat” u kojem brojčano inferiorne finske snage - potpomognute i opremljene od Njemačke - pružaju snažan otpor i isprva zaustavljaju Sovjete (čiji je oficirski kadar dramatično okljaštren u Staljinovim čistkama dvije godine ranije), ali naposljetku prepuštaju veliki dio graničnog područja oko jezera Ladoga, čime je SSSR dobio “tampon-zonu” oko Lenjingrada

9. travnja 1940. - Njemačka okupira Dansku i napada Norvešku

10. svibnja 1940. - Njemačka počinje akciju “Fall Gelb”, invaziju Belgije, Luksemburga, Nizozemske i naposljetku Francuske, Blitzkrieg udarom kroz nepristupačan teren ardenskih šuma. Treći Reich napada s tri milijuna vojnika raspoređenih u 157 divizija. Istog dana Winston Churchill postaje premijer Velike Britanije

10. lipnja 1940. - Italija objavljuje rat Velikoj Britaniji i Francuskoj, na isti dan kada francuska vlada pred Nijemcima bježi u Bordeaux i proglašava Pariz otvorenim gradom. Kapitulacija Norveške

22. lipnja 1940. - Francuska potpisuje primirje, dan kasnije Adolf Hitler odlazi u znameniti obilazak Pariza

10. srpnja 1940. - početak Bitke za Britaniju, masovnog sukoba zrakoplovnih snaga koji je trebao služiti kao preludij za amfibijsku invaziju Otoka, što se nikada nije ostvarilo zbog pogrešnih strateških odluka njemačkog vodstva i odlučnog britanskog otpora, kojemu su značajno pridonijeli sustavi ranog upozorenja osovljeni na najmodernije radare tadašnjice

23. srpnja 1940. - Sovjetski savez okupira Litvu, Latviju i Estoniju

23. kolovoza 1940. - prvi njemački zračni napad na središte Londona

25. kolovoza 1940. - prvi britanski značni napad na Berlin

13. rujna 1940. - Italija napada Egipat

27. rujna 1940. - u Berlinu potpisan Tripartitni pakt između Njemačke, Italije i Japana, nominalno defenzivni savez zemalja koje će postati poznate kao “Sile osovine”, a kojemu će se s vremenom pridružiti Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Jugoslavija i Slovačka

7. listopada 1940. - Njemačke trupe ulaze u Rumunjsku, zemlju vitalno važnu za ratni stroj Trećeg Reicha zbog naftnih polja u i oko Ploestija

28. listopada 1940. - Italija napada Grčku, koja je dotad pokušavala ostati neutralna. Unatoč početnim uspjesima i slabosti grčke vojske, Italija upada u pat-poziciju, velikim dijelom i zato što je talijanski diktator Benito Mussolini poslao samo oko 55 tisuća vojnika

9. prosinca 1940. - Velika Britanija počinje veliku pustinjsku ofenzivu u sjevernoj Africi protiv Italije

12. veljače 1941. - u Tripoli dolazi njemački general Erwin Rommel, kasnije poznat kao “pustinjska lisica”, a dva dana kasnije i prve jedinice Afrika Korpsa, njemačkih ekspedicijskih snaga u Sjevernoj Africi

4. ožujka 1941. - tajni sastanak jugoslavenskog princa Pavla Karađorđevića i Hitlera u Berchtesgadenu, na kojemu njemački vođa nagovara Pavla da pristupi Trojnom savezu, ne tražeći pravo prolaza za njemačke trupe i nudeći zauzvrat grčki grad Solun. Pavle, usred unutarnje kabinetske krize, nudi savez o nenapadnju i deklaraciju prijateljstva između dvije zemlje

25. ožujka 1941. - u bečkoj palači Belvedere Jugoslavija potpisuje sporazum o pristupanju Trojnom savezu, Hitler se kasnije žali da je atmosfera nalikovala sprovodu. Dan kasnije izbijaju demonstracije u Beogradu, svjetina viče “bolje grob, nego rob” i “bolje rat, nego pakt”

27. ožujka 1941. - državnim udarom pod vodstvom generala zrakoplovstva Dušana Simovića u Kraljevini Jugoslaviji zbačena Vlada Dragiše Cvetkovića, zajedno s princom Pavlom. Na njihovo mjesto dolaze 17-godišnji kralj Petar II. Karađorđević te Simović kao premijer i Vladko Maček te Slobodan Jovanović kao zamjenici premijera

6. travnja 1941. - Njemačka napada Jugoslaviju i Grčku. U Jugoslaviju brojčano inferiorne, ali obukom i opremom nadmoćne njemačke snage upadaju iz Mađarske, Bugarske i Rumunjske, a početak sukoba označen je silovitim zračnim bombardiranjem Beograda. Njemački napredak je nezaustavljiv, od početka invazije do okupacije pogiba samo 151 njemački vojnik

10. travnja 1941. - bivši austrougarski pukovnik Slavko Kvaternik, u dogovoru s njemačkim izaslanikom Edmundom Veesenmayerom, preko Radija Zagreb u točno 16.10 sati proglašava Nezavisnu Državu Hrvatsku. Njemačka vojska ulazi u Zagreb

17. travnja 1941. - kapitulacija Kraljevine Jugoslavije, potpisuje se primirje nakon bezuvjetne predaje Jugoslavenske kraljevske vojske. Zemlja je okupirana i podijeljena između sila osovine; neki dijelovi pripajaju se susjednim zemljama, neki, poput Srbije, postaju okupirani teritoriji, a veći dio Hrvatske te Bosna i Hercegovina postaju dio marionetske NDH

27. travnja 1941. - Grčka potpisuje kapitulaciju

10. svibnja 1941. - znameniti i nikad do kraja razjašnjeni let Hitlerova pobočnika Rudolfa Hessa u Škotsku

13. svibnja 1941. - prvi ugovor o granici između NDH i Trećeg Reicha, kojime se za međusobnu granicu uzima hrvatsko-štajerska granica

18. svibnja 1941. - potpisani Rimski ugovori, kojima NDH Italiji ustupa veći dio Dalmacije te dijelove Gorskog kotara i Primorja, u kojima živi oko 400 tisuća Hrvata. NDH dobiva izlaz na more u kotarevima Novi, Senj, Crikvenica te općinama Karlobag i Kraljevica, kao i na području od Omiša do Dubrovnika. U NDH ostaju otoci Brač, Hvar, Pag, Šipan, Šćedro, Maun, Lokrum, Lopud i Koločep

22. lipnja 1941. - točno u 3.15 sati Njemačka počinje operaciju Barbarossa, invaziju Sovjetskog saveza i najveću vojnu operaciju u povijesti. Međusobnu granicu u Poljskoj te granicu između SSSR-a i Rumunjske, Bugarske i Mađarske prelazi 3,8 milijuna njemačkih vojnika na fronti dugoj 2900 kilometar, podijeljenoj u tri zone - Sjever s kranjim ciljem u Lenjingradu, Centar s ciljem u Moskvi i Jug s ciljem u Kijevu. “Prije nego što prođu tri mjeseca, svjedočit ćemo kolapsu Rusije, kakvom neće biti premca u povijesti”, izjavio je toga dana Hitler; u šumi Brezovica pokraj Siska formiran Prvi sisački partizanski odred

28. lipnja 1941. - njemačka vojska okupira Minsk, već u ovoj fazi sukoba u pozadini počinju djelovati posebne snage, “Einsatzgruppen”, s naredbom da izoliraju Židove, partijske komesare i komuniste

4. srpnja 1941. - u Beogradu vodstvo Komunističke partije Jugoslavije donosi odluku o pokretanju općeg ustanka, nakon čega 7. srpnja počinje ustanak u Srbiji, 13. u Crnoj Gori, 22. u Sloveniji, 27. u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj

26. srpnja 1941. - Reichsmarschall Hermann Göring naređuje Reinhardu Heydrichu da se pripremi za provođenje “Konačnog rješenja židovskog pitanja”

20. kolovoza 1941. - nacisti dolaze nadomak Lenjingrada i okružuju grad, čime počinje najdulja opsada u povijesti, koja je trajala dvije godine, četiri mjeseca i 19 dana

1. rujna 1941. - nacisti određuju da Židovi moraju nositi žute zvijezde na odjeći kao znak identifikacije

rujan 1941. - počinje organizacija ustaškoga koncentracijskog logora u Jasenovcu

3. rujna 1941. - prva eksperimentalna uporaba plinskih komora u tada još koncentracijskom, a kasnije najvećem njemačkom logoru smrti Auschwitzu nedaleko od poljskoga grada Krakova

6. prosinca 1941. - Sovjetski Savez počinje veliku protuofenzivu oko Moskve

7. prosinca 1941. - Japan bombardira američku luku Pearl Harbor na Havajima, dan kasnije Japanu rat objavljuju SAD i Velika Britanija, a tri dana nakon toga rat SAD-u objavljuje Njemačka

19. prosinca 1941. - Hitler preuzima zapovijedanje njemačkom vojskom

31. siječnja 1942. - Igmanski marš

1. travnja 1942. - počinje operacija Trio, njemačko-ustaško-domobranska akcija čišćenja istočne Bosne od partizana

25. lipnja 1942. - u London dolazi američki general Dwight D. Eisenhower

12. rujna 1942. - susret Staljina i Churchilla u Moskvi

13. rujna 1942. - počinje bitka za Staljingrad, najkrvavija u cijelom ratu

19. studenoga 1942. - sovjetske snage počinju veliku kontraofenzivu, akciju “Uran” protiv njemačkih i savezničkih snaga u i oko Staljingrada, probijaju obruč oko grada koji drže inferiorne talijanske, rumunjske i mađarske trupe i okružuju Wehrmachtovu 6. armiju, u sklopu koje se kao dio 100. divizije bori i hrvatska 369. “vražja” pukovnija

26. studenoga 1942. - u Bihaću održano prvo zasjedanje AVNOJ-a (Antifašističkog vijeća narodne obrane Jugoslavije

14. siječnja 1943. - konferencija u Casablanci između Churchilla i Roosevelta

20. siječnja 1943. - četvrta neprijateljska ofenziva, poznatija kao Bitka na Neretvi

2. veljače 1943. - oslobođen Staljingrad, predaje se zapovjednik 6. armije Friedrich Paulus, kojeg je Hitler netom unaprijedio u Feldmarschalla kako bi ga prisilio da počini samoubojstvo, jer nikada nijedan Nijemac s tim činom nije živ zarobljen. Paulus ignorira Hitlera i postaje prvi

19. travnja 1943. - Wafen SS počinju dvomjesečnu kampanju brutalnog slamanja židovskog otpora u varšavskom getu

15. svibnja 1943. - peta neprijateljska ofenziva, odnosno Bitka na Sutjesci

19. svibnja 1943. - njemačke i talijanske trupe u sjevernoj Africi predaju se saveznicima

11. lipnja 1943. - Himmler naređuje likvidaciju svih židovskih geta u Poljskoj

9. lipnja 1943. - saveznici se iskrcavaju na Siciliji

25./26. srpnja 1943. - Mussolini uhićen, pada talijanska fašistička Vlada, maršal Pietro Badoglio otvara pregovore sa saveznicima

8. rujna 1943. - Italija se predaje saveznicima, tri dana kasnije Nijemci okupiraju Rim, a dan nakon toga smionom akcijom padobranaca oslobađaju Mussolinija

10. rujna 1943. - Ante Pavelić objavljuje Državnopravnu izjavu o razrješenju Rimskih ugovora i povratu Dalmacije NDH

28. studenoga 1943. - Roosevelt, Churchill i Staljin susreću se u Teheranu

29. studenoga 1943. - drugo zasjedanje AVNOJ-a, donosi se odluka o utemeljenju Jugoslavije na federativnom i demokratskom načelu

27. siječnja 1944. - kraj opsade Lenjingrada

4. ožujka 1944. - SSSR pokreće veliku ofenzivu na bjeloruskom frontu; prvi veliki dnevni zračni napad na Berlin

8. svibnja 1944. - u Topuskom održano zasjedanje ZAVNOH-a, na kojemu je formirana Federalna država Hrvatska

11. svibnja 1944. - saveznici napadaju takozvanu Gustavovu liniju južno od Rima

25. svibnja 1944. - desant na Drvar, njemačka padobranska operacija čiji je cilj bio uništiti Titov štab i zarobiti ili ubiti Tita, koji se spašava u zadnji čas

5. lipnja 1944. - saveznici oslobađaju Rim

6. lipnja 1944. - Dan D, savezničko iskrcavanje u Normandiji, najveća amfibijska operacija u povijesti kojom napadaju Hitlerovu “tvrđavu Europa” i u kojoj sudjeluje 156 tisuća američkih, britanskih i kanadskih vojnika

22. lipnja 1944. - početak operacije Bagration, velike sovjetske ljetne ofenzive protiv Njemačke kojom je oslobođen gotovo cijeli predratni Sovjetski Savez

20. srpnja 1944. - neuspjeli atentat na Hitlera u njegovu pruskom štabu “vučjem gnijezdu” koji je pokušao izvesti pukovnik Claus von Stauffenberg

24. srpnja 1944. - Sovjeti oslobađaju prvi koncentracijski logor, Majdanek

4. kolovoza 1944. - Gestapo uhićuje Anne Frank i njezinu obitelj u Amsterdamu

19. kolovoza 1944. - sovjetska ofenziva na Balkanu počinje napadom na Rumunjsku

25. rujna 1944. - saveznici oslobađaju Pariz

13. rujna 1944. - američke divizije dolaze do “linije Siegfrid”, niza obrambenih struktura na zapadnoj granici Njemačke

17. rujna 1944. - saveznici pokreću operaciju “Market Garden”, veliki padobransko-kopneni upad u Nizozemsku pod vodstvom britanskog feldmaršala Bernarda Montgomeryja, koja završava fijaskom

14. listopada 1944. - saveznici oslobađaju Atenu

20. listopada 1944. - snage NOVJ-a ulaze u Beograd

30. listopada 1944. - posljednja uporaba plinskih komora u Auschwitzu

27. prosinca 1944. - Sovjeti okružuju Budimpeštu

26. siječnja 1945. - oslobođen Auschwitz

4. veljače 1945. - susret Roosevelta, Churchilla i Staljina na Jalti

6. ožujka 1945. - posljednja velika njemačka ofenziva, pokušaj da se obrane naftna polja u Mađarskoj

7. ožujka 1945. - Josip Broz Tito imenovan premijerom Jugoslavije

7. ožujka 1945. - saveznici ulaze u Köln i uspostavljaju mostobran preko Rajne kod Remagena, zahvaljujući jedinome mostu preko Rajne koji Nijemci nisu uspjeli uništiti u povlačenju

1. travanj 1945. - saveznička ofenziva na sjeveru Italije

12. travnja 1945. - umire američki predsjednik Roosevelt, nasljeđuje ga Harry Truman

16. travnja 1945. - SSSR počinje završni napad na Berlin, iz kojeg Hitler odbija otići

22. travnja 1945. - proboj zarobljenika iz logora Jasenovac

28. travnja 1945. - partizani hvataju Mussolinija i njegovu ljubavnicu Claru Petacci i linčuju ih u Milanu

30. travnja 1945. - samoubojstvo Adolfa Hitlera u svom bunkeru ispod zgrade kancelarijata u Berlinu

7. svibnja 1945. - bezuvjetna kapitulacija svih njemačkih snaga

8. svibnja 1945. - snage Jugoslavenske armije ulaze u Zagreb

15. svibnja 1945. - predaja snaga NDH kod Bleiburga u Austriji, čime počinje križni put

16. srpnja 1945. - prvi test američke atomske bombe; konferencija u Potsdamu

25. svibnja 1945. - predaje se ustaško-domobranski garnizon u Odžaku, što označava prestanak organiziranog otpora osovinskih sila u Jugoslaviji

6. kolovoza 1945. - bačena prva atomska bomba na japansku Hirošimu, a tri dana kasnije i druga na Nagasaki

2. rujna 1945. - Japan potpisuje bezuvjetnu predaju, kraj Drugoga svjetskog rata