VELIKI VREMEPLOV

PROVJERITE SVOJE ZNANJE POVIJESTI Znate li kojih je sto ključnih događaja obilježilo Drugi svjetski rat?

Sto ključnih događaja od njemačkog napada na Poljsku 1. rujna 1939. do bezuvjetne kapitulacije Japana 2. rujna 1945. godine

1. rujna 1939. - jutro nakon što su njemački vojnici u poljskim uniformama napali radiopostaju u Gleiwitzu tražeći lažni izgovor za invaziju, Wehrmacht prelazi poljsku granicu sa sjevera, juga i zapada otpočinjući akciju kodnog imena “Fall Weiss”, čime i službeno počinje Drugi svjetski rat. 60 njemačkih divizija napada koristeći novu ratnu doktrinu - Blitzkrieg, munjeviti rat u kojemu se kombiniraju pune snage kopnene vojske, oklopljenih snaga i zrakoplovstva

3. rujna 1939. - Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije, Francuska, Australija i Novi Zeland objavljuju rat Njemačkoj, sukladno sporazumu o zaštiti s Poljskom

5. rujna 1939. - Sjedinjene Američke Države proglašavaju neutralnost u sukobu, njemačke snage u Poljskoj toga dana prelaze veliku prirodnu barijeru, rijeku Vistulu

10. rujna 1939. - Kanada objavljuje rat Njemačkoj, počinje Bitka za Atlantik, što će postati najdulji neprekinuti okršaj rata. Glavni akteri u sukobu su njemačke podmornice, zloglasni “morski vukovi”, koji su napadali savezničko trgovačko brodovlje u Atlantskom oceanu

17. rujna 1939. - Poljsku napada i Sovjetski Savez s istoka s oko 800 tisuća vojnika, čime krši bilateralni mirovni ugovor iz Rige i poštuje sporazum Molotov-Ribbentrop između SSSR-a i Trećeg Reicha

29. rujna 1939. - Njemačka i SSSR dijele Poljsku

30. studenoga 1939. - Sovjetski Savez napada Finsku, počinje “Zimski rat” u kojem brojčano inferiorne finske snage - potpomognute i opremljene od Njemačke - pružaju snažan otpor i isprva zaustavljaju Sovjete (čiji je oficirski kadar dramatično okljaštren u Staljinovim čistkama dvije godine ranije), ali naposljetku prepuštaju veliki dio graničnog područja oko jezera Ladoga, čime je SSSR dobio “tampon-zonu” oko Lenjingrada

9. travnja 1940. - Njemačka okupira Dansku i napada Norvešku

10. svibnja 1940. - Njemačka počinje akciju “Fall Gelb”, invaziju Belgije, Luksemburga, Nizozemske i naposljetku Francuske, Blitzkrieg udarom kroz nepristupačan teren ardenskih šuma. Treći Reich napada s tri milijuna vojnika raspoređenih u 157 divizija. Istog dana Winston Churchill postaje premijer Velike Britanije

10. lipnja 1940. - Italija objavljuje rat Velikoj Britaniji i Francuskoj, na isti dan kada francuska vlada pred Nijemcima bježi u Bordeaux i proglašava Pariz otvorenim gradom. Kapitulacija Norveške

22. lipnja 1940. - Francuska potpisuje primirje, dan kasnije Adolf Hitler odlazi u znameniti obilazak Pariza

10. srpnja 1940. - početak Bitke za Britaniju, masovnog sukoba zrakoplovnih snaga koji je trebao služiti kao preludij za amfibijsku invaziju Otoka, što se nikada nije ostvarilo zbog pogrešnih strateških odluka njemačkog vodstva i odlučnog britanskog otpora, kojemu su značajno pridonijeli sustavi ranog upozorenja osovljeni na najmodernije radare tadašnjice

23. srpnja 1940. - Sovjetski savez okupira Litvu, Latviju i Estoniju

23. kolovoza 1940. - prvi njemački zračni napad na središte Londona

25. kolovoza 1940. - prvi britanski značni napad na Berlin

13. rujna 1940. - Italija napada Egipat

27. rujna 1940. - u Berlinu potpisan Tripartitni pakt između Njemačke, Italije i Japana, nominalno defenzivni savez zemalja koje će postati poznate kao “Sile osovine”, a kojemu će se s vremenom pridružiti Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Jugoslavija i Slovačka

7. listopada 1940. - Njemačke trupe ulaze u Rumunjsku, zemlju vitalno važnu za ratni stroj Trećeg Reicha zbog naftnih polja u i oko Ploestija

28. listopada 1940. - Italija napada Grčku, koja je dotad pokušavala ostati neutralna. Unatoč početnim uspjesima i slabosti grčke vojske, Italija upada u pat-poziciju, velikim dijelom i zato što je talijanski diktator Benito Mussolini poslao samo oko 55 tisuća vojnika

9. prosinca 1940. - Velika Britanija počinje veliku pustinjsku ofenzivu u sjevernoj Africi protiv Italije

12. veljače 1941. - u Tripoli dolazi njemački general Erwin Rommel, kasnije poznat kao “pustinjska lisica”, a dva dana kasnije i prve jedinice Afrika Korpsa, njemačkih ekspedicijskih snaga u Sjevernoj Africi

4. ožujka 1941. - tajni sastanak jugoslavenskog princa Pavla Karađorđevića i Hitlera u Berchtesgadenu, na kojemu njemački vođa nagovara Pavla da pristupi Trojnom savezu, ne tražeći pravo prolaza za njemačke trupe i nudeći zauzvrat grčki grad Solun. Pavle, usred unutarnje kabinetske krize, nudi savez o nenapadnju i deklaraciju prijateljstva između dvije zemlje

25. ožujka 1941. - u bečkoj palači Belvedere Jugoslavija potpisuje sporazum o pristupanju Trojnom savezu, Hitler se kasnije žali da je atmosfera nalikovala sprovodu. Dan kasnije izbijaju demonstracije u Beogradu, svjetina viče “bolje grob, nego rob” i “bolje rat, nego pakt”

27. ožujka 1941. - državnim udarom pod vodstvom generala zrakoplovstva Dušana Simovića u Kraljevini Jugoslaviji zbačena Vlada Dragiše Cvetkovića, zajedno s princom Pavlom. Na njihovo mjesto dolaze 17-godišnji kralj Petar II. Karađorđević te Simović kao premijer i Vladko Maček te Slobodan Jovanović kao zamjenici premijera

6. travnja 1941. - Njemačka napada Jugoslaviju i Grčku. U Jugoslaviju brojčano inferiorne, ali obukom i opremom nadmoćne njemačke snage upadaju iz Mađarske, Bugarske i Rumunjske, a početak sukoba označen je silovitim zračnim bombardiranjem Beograda. Njemački napredak je nezaustavljiv, od početka invazije do okupacije pogiba samo 151 njemački vojnik

10. travnja 1941. - bivši austrougarski pukovnik Slavko Kvaternik, u dogovoru s njemačkim izaslanikom Edmundom Veesenmayerom, preko Radija Zagreb u točno 16.10 sati proglašava Nezavisnu Državu Hrvatsku. Njemačka vojska ulazi u Zagreb

17. travnja 1941. - kapitulacija Kraljevine Jugoslavije, potpisuje se primirje nakon bezuvjetne predaje Jugoslavenske kraljevske vojske. Zemlja je okupirana i podijeljena između sila osovine; neki dijelovi pripajaju se susjednim zemljama, neki, poput Srbije, postaju okupirani teritoriji, a veći dio Hrvatske te Bosna i Hercegovina postaju dio marionetske NDH

27. travnja 1941. - Grčka potpisuje kapitulaciju

10. svibnja 1941. - znameniti i nikad do kraja razjašnjeni let Hitlerova pobočnika Rudolfa Hessa u Škotsku

13. svibnja 1941. - prvi ugovor o granici između NDH i Trećeg Reicha, kojime se za međusobnu granicu uzima hrvatsko-štajerska granica

18. svibnja 1941. - potpisani Rimski ugovori, kojima NDH Italiji ustupa veći dio Dalmacije te dijelove Gorskog kotara i Primorja, u kojima živi oko 400 tisuća Hrvata. NDH dobiva izlaz na more u kotarevima Novi, Senj, Crikvenica te općinama Karlobag i Kraljevica, kao i na području od Omiša do Dubrovnika. U NDH ostaju otoci Brač, Hvar, Pag, Šipan, Šćedro, Maun, Lokrum, Lopud i Koločep

22. lipnja 1941. - točno u 3.15 sati Njemačka počinje operaciju Barbarossa, invaziju Sovjetskog saveza i najveću vojnu operaciju u povijesti. Međusobnu granicu u Poljskoj te granicu između SSSR-a i Rumunjske, Bugarske i Mađarske prelazi 3,8 milijuna njemačkih vojnika na fronti dugoj 2900 kilometar, podijeljenoj u tri zone - Sjever s kranjim ciljem u Lenjingradu, Centar s ciljem u Moskvi i Jug s ciljem u Kijevu. “Prije nego što prođu tri mjeseca, svjedočit ćemo kolapsu Rusije, kakvom neće biti premca u povijesti”, izjavio je toga dana Hitler; u šumi Brezovica pokraj Siska formiran Prvi sisački partizanski odred

28. lipnja 1941. - njemačka vojska okupira Minsk, već u ovoj fazi sukoba u pozadini počinju djelovati posebne snage, “Einsatzgruppen”, s naredbom da izoliraju Židove, partijske komesare i komuniste

4. srpnja 1941. - u Beogradu vodstvo Komunističke partije Jugoslavije donosi odluku o pokretanju općeg ustanka, nakon čega 7. srpnja počinje ustanak u Srbiji, 13. u Crnoj Gori, 22. u Sloveniji, 27. u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj

26. srpnja 1941. - Reichsmarschall Hermann Göring naređuje Reinhardu Heydrichu da se pripremi za provođenje “Konačnog rješenja židovskog pitanja”

20. kolovoza 1941. - nacisti dolaze nadomak Lenjingrada i okružuju grad, čime počinje najdulja opsada u povijesti, koja je trajala dvije godine, četiri mjeseca i 19 dana

1. rujna 1941. - nacisti određuju da Židovi moraju nositi žute zvijezde na odjeći kao znak identifikacije

rujan 1941. - počinje organizacija ustaškoga koncentracijskog logora u Jasenovcu

3. rujna 1941. - prva eksperimentalna uporaba plinskih komora u tada još koncentracijskom, a kasnije najvećem njemačkom logoru smrti Auschwitzu nedaleko od poljskoga grada Krakova

6. prosinca 1941. - Sovjetski Savez počinje veliku protuofenzivu oko Moskve

7. prosinca 1941. - Japan bombardira američku luku Pearl Harbor na Havajima, dan kasnije Japanu rat objavljuju SAD i Velika Britanija, a tri dana nakon toga rat SAD-u objavljuje Njemačka

19. prosinca 1941. - Hitler preuzima zapovijedanje njemačkom vojskom

31. siječnja 1942. - Igmanski marš





1. travnja 1942. - počinje operacija Trio, njemačko-ustaško-domobranska akcija čišćenja istočne Bosne od partizana

25. lipnja 1942. - u London dolazi američki general Dwight D. Eisenhower

12. rujna 1942. - susret Staljina i Churchilla u Moskvi

13. rujna 1942. - počinje bitka za Staljingrad, najkrvavija u cijelom ratu

19. studenoga 1942. - sovjetske snage počinju veliku kontraofenzivu, akciju “Uran” protiv njemačkih i savezničkih snaga u i oko Staljingrada, probijaju obruč oko grada koji drže inferiorne talijanske, rumunjske i mađarske trupe i okružuju Wehrmachtovu 6. armiju, u sklopu koje se kao dio 100. divizije bori i hrvatska 369. “vražja” pukovnija

26. studenoga 1942. - u Bihaću održano prvo zasjedanje AVNOJ-a (Antifašističkog vijeća narodne obrane Jugoslavije

14. siječnja 1943. - konferencija u Casablanci između Churchilla i Roosevelta

20. siječnja 1943. - četvrta neprijateljska ofenziva, poznatija kao Bitka na Neretvi

2. veljače 1943. - oslobođen Staljingrad, predaje se zapovjednik 6. armije Friedrich Paulus, kojeg je Hitler netom unaprijedio u Feldmarschalla kako bi ga prisilio da počini samoubojstvo, jer nikada nijedan Nijemac s tim činom nije živ zarobljen. Paulus ignorira Hitlera i postaje prvi

19. travnja 1943. - Wafen SS počinju dvomjesečnu kampanju brutalnog slamanja židovskog otpora u varšavskom getu

15. svibnja 1943. - peta neprijateljska ofenziva, odnosno Bitka na Sutjesci

19. svibnja 1943. - njemačke i talijanske trupe u sjevernoj Africi predaju se saveznicima

11. lipnja 1943. - Himmler naređuje likvidaciju svih židovskih geta u Poljskoj

9. lipnja 1943. - saveznici se iskrcavaju na Siciliji

25./26. srpnja 1943. - Mussolini uhićen, pada talijanska fašistička Vlada, maršal Pietro Badoglio otvara pregovore sa saveznicima

8. rujna 1943. - Italija se predaje saveznicima, tri dana kasnije Nijemci okupiraju Rim, a dan nakon toga smionom akcijom padobranaca oslobađaju Mussolinija

10. rujna 1943. - Ante Pavelić objavljuje Državnopravnu izjavu o razrješenju Rimskih ugovora i povratu Dalmacije NDH

28. studenoga 1943. - Roosevelt, Churchill i Staljin susreću se u Teheranu

29. studenoga 1943. - drugo zasjedanje AVNOJ-a, donosi se odluka o utemeljenju Jugoslavije na federativnom i demokratskom načelu

27. siječnja 1944. - kraj opsade Lenjingrada

4. ožujka 1944. - SSSR pokreće veliku ofenzivu na bjeloruskom frontu; prvi veliki dnevni zračni napad na Berlin

8. svibnja 1944. - u Topuskom održano zasjedanje ZAVNOH-a, na kojemu je formirana Federalna država Hrvatska

11. svibnja 1944. - saveznici napadaju takozvanu Gustavovu liniju južno od Rima

25. svibnja 1944. - desant na Drvar, njemačka padobranska operacija čiji je cilj bio uništiti Titov štab i zarobiti ili ubiti Tita, koji se spašava u zadnji čas

5. lipnja 1944. - saveznici oslobađaju Rim

6. lipnja 1944. - Dan D, savezničko iskrcavanje u Normandiji, najveća amfibijska operacija u povijesti kojom napadaju Hitlerovu “tvrđavu Europa” i u kojoj sudjeluje 156 tisuća američkih, britanskih i kanadskih vojnika

22. lipnja 1944. - početak operacije Bagration, velike sovjetske ljetne ofenzive protiv Njemačke kojom je oslobođen gotovo cijeli predratni Sovjetski Savez

20. srpnja 1944. - neuspjeli atentat na Hitlera u njegovu pruskom štabu “vučjem gnijezdu” koji je pokušao izvesti pukovnik Claus von Stauffenberg

24. srpnja 1944. - Sovjeti oslobađaju prvi koncentracijski logor, Majdanek

4. kolovoza 1944. - Gestapo uhićuje Anne Frank i njezinu obitelj u Amsterdamu

19. kolovoza 1944. - sovjetska ofenziva na Balkanu počinje napadom na Rumunjsku

25. rujna 1944. - saveznici oslobađaju Pariz

13. rujna 1944. - američke divizije dolaze do “linije Siegfrid”, niza obrambenih struktura na zapadnoj granici Njemačke

17. rujna 1944. - saveznici pokreću operaciju “Market Garden”, veliki padobransko-kopneni upad u Nizozemsku pod vodstvom britanskog feldmaršala Bernarda Montgomeryja, koja završava fijaskom

14. listopada 1944. - saveznici oslobađaju Atenu

20. listopada 1944. - snage NOVJ-a ulaze u Beograd

30. listopada 1944. - posljednja uporaba plinskih komora u Auschwitzu

27. prosinca 1944. - Sovjeti okružuju Budimpeštu

26. siječnja 1945. - oslobođen Auschwitz

4. veljače 1945. - susret Roosevelta, Churchilla i Staljina na Jalti

6. ožujka 1945. - posljednja velika njemačka ofenziva, pokušaj da se obrane naftna polja u Mađarskoj

7. ožujka 1945. - Josip Broz Tito imenovan premijerom Jugoslavije

7. ožujka 1945. - saveznici ulaze u Köln i uspostavljaju mostobran preko Rajne kod Remagena, zahvaljujući jedinome mostu preko Rajne koji Nijemci nisu uspjeli uništiti u povlačenju

1. travanj 1945. - saveznička ofenziva na sjeveru Italije

12. travnja 1945. - umire američki predsjednik Roosevelt, nasljeđuje ga Harry Truman

16. travnja 1945. - SSSR počinje završni napad na Berlin, iz kojeg Hitler odbija otići

22. travnja 1945. - proboj zarobljenika iz logora Jasenovac

28. travnja 1945. - partizani hvataju Mussolinija i njegovu ljubavnicu Claru Petacci i linčuju ih u Milanu

30. travnja 1945. - samoubojstvo Adolfa Hitlera u svom bunkeru ispod zgrade kancelarijata u Berlinu

7. svibnja 1945. - bezuvjetna kapitulacija svih njemačkih snaga

8. svibnja 1945. - snage Jugoslavenske armije ulaze u Zagreb

15. svibnja 1945. - predaja snaga NDH kod Bleiburga u Austriji, čime počinje križni put

16. srpnja 1945. - prvi test američke atomske bombe; konferencija u Potsdamu

25. svibnja 1945. - predaje se ustaško-domobranski garnizon u Odžaku, što označava prestanak organiziranog otpora osovinskih sila u Jugoslaviji

6. kolovoza 1945. - bačena prva atomska bomba na japansku Hirošimu, a tri dana kasnije i druga na Nagasaki

2. rujna 1945. - Japan potpisuje bezuvjetnu predaju, kraj Drugoga svjetskog rata

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 17:21