Na sam Božić, 25. prosinca, putnički zrakoplov Embraer 190 Azerbaijan Airlinesa srušio se u blizini grada Aktaua u zapadnom Kazahstanu dok je bio na putu iz glavnog grada Azerbajdžana Bakua za čečensku prijestolnicu Grozni u Rusiji. Više od polovice od 67 osoba na letu je poginulo, njih 38.
Nekoliko mogućih uzroka havarije prijavljeno je u prvim satima nakon nesreće, uključujući sudar s pticama, loše vremenske prilike i eksploziju spremnika s kisikom. No, nakon što su istražitelji pregledali olupinu, zaključili su da je vjerojatno ruski protuzračni projektil ozbiljno oštetio letjelicu.
Azerbajdžan je ubrzo od Kremlja zatražio ispriku, priznanje odgovornosti, plaćanje odštete i kazneno gonjenje odgovornih, da bi u subotu ruski vođa Vladimir Putin uputio za njega rijetku ispriku zbog "tragičnog incidenta", ali nije izravno priznao odgovornost Rusije.
Ruski neovisni medij Meduza iznio je kronologiju događanja nakon nesreće leta J2-8432, koja je na kraju dovela Moskvu u neugodan defenzivan položaj u odnosu na odlučni i ljutiti Baku, a poznati kremljolog Mark Galeotti objasnio je i zašto se Putin našao pod pritiskom da se, doduše nevoljko, ispriča.
Ubrzo nakon nesreće, ruski federalni regulator zračnih prijevoznika izvijestio je da je nesreću uzrokovao udar ptice i da je pilot odlučio pokušati hitno sletjeti u zračnu luku u Aktauu.
Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev oglasio se rekavši da je uzrok pada još uvijek nepoznat, dodajući da je, prema informacijama koje je dobio, zrakoplov promijenio smjer kretanja zbog loših vremenskih uvjeta i krenuo prema zračnoj luci Aktau, gdje se naposljetku i srušio. Potom je glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, u prvom komentaru nesreće upozorio da ne bi trebalo nagađati o uzroku prije nego što istražitelji završe s istragom.
Pod pritiskom
U međuvremenu, izvori azerbajdžanske vlade rekli su za Euronews da je ruska raketa zemlja-zrak lansirana tijekom "aktivnosti drona" iznad Groznog uzrok havarije zrakoplova. Prema izvoru, projektil je eksplodirao u blizini aviona, oštetivši trup. Azerbejdžanski list Caliber.Az također je pripisao odgovornost Rusiji, navodeći da se radilo o projektilu Pancir-S te da su ruski sustavi za elektroničko ratovanje "potpuno paralizirali" komunikacijske sustave civilnog zrakoplova, uzrokujući da letjelica nestane s radara.
Izvor upoznat s istragom u Azerbajdžanu rekao je za agenciju Reuters kako se čini da je napad na zrakoplov bio nenamjeran, ali kako "Baku očekuje da ruska strana prizna obaranje" zrakoplova. Potom je član azerbajdžanskog parlamenta Rasim Musabekov zatražio ispriku od Moskve, rekavši kako je "nemoguće poreći" da je avion "srušen na ruskom teritoriju". Dodaje da odgovorni "moraju kazneno odgovarati i platiti odštetu za poginule i ozlijeđene".
Kremlj je, pak, ponovio da se ne smiju donositi zaključci o uzroku nesreće prije završetka službene istrage. Dmitrij Jadrov, šef ruskog regulatora zračnih prijevoznika, naveo je da je situacija oko zračne luke Grozni na dan nesreće bila "složena", s maglovitim vremenskim uvjetima i ukrajinskim dronovima koji su izvodili napade u tom području. "Zapovjednik zrakoplova dva puta je neuspješno pokušao sletjeti u Grozni. Predložene su druge zračne luke, a zapovjednik je odlučio krenuti u Aktau", rekao je Jadrov.
Azerbajdžan Airlines priopćio je da je, prema preliminarnim podacima, zrakoplov bio izložen "vanjskim fizičkim i tehničkim smetnjama", a azerbajdžanski ministar digitalnog razvoja i prometa Rašad Nabijev bio je prvi dužnosnik koji je izravno izjavio da je nesreću uzrokovalo oružje, ističući kako su preživjeli putnici i članovi posade izvijestili da su čuli eksploziju dok su letjeli iznad Groznog. "Istraga će utvrditi koje je oružje korišteno", rekao je Nabijev.
Ruski čelnik Vladimir Putin u međuvremenu je nazvao azerbajdžanskog predsjednika kako bi se ispričao za pad zrakoplova, ali nije izravno priznao odgovornost Kremlja. Putin je priznao da se "tragični incident" dogodio "u ruskom zračnom prostoru" i izrazio sućut obiteljima žrtava. Napomenuo je da je Grozni u to vrijeme bio pod napadom ukrajinskih bespilotnih letjelica te da je ruska protuzračna obrana aktivno radila na odbijanju napada. Putin je također rekao da su ruski savezni istražitelji pokrenuli kazneni postupak zbog mogućeg kršenja pravila sigurnosti zračnog prometa.
Azerbajdžanski predsjednički ured kasnije je objavio vlastiti izvještaj o razgovoru Putina i Alijeva, navodeći da se ruski vođa ispričao zbog činjenice da je zrakoplov "bio izložen vanjskom fizičkom i tehničkom ometanju u ruskom zračnom prostoru". Alijevljev ured također je izvijestio da je Alijev obavijestio Putina o konkretnim dokazima koji upućuju na to da je zrakoplov pretrpio udar predmeta izvana.
Ruski istražni odbor izvijestio je da je njegov predsjednik telefonski razgovarao s glavnim tužiteljem Azerbajdžana kako bi razgovarali o istrazi nesreće koja je u tijeku.
Plin za Europu i sirijsko poniženje
Ilham Alijev potom je u nedjelju otvoreno kritizirao Rusiju zbog ponude "apsurdnih teorija" u prva tri dana nakon nesreće i pokušaja "zataškavanja problema". Zatražio je od Kremlja da prizna odgovornost za nesreću, da odgovorni kazneno odgovaraju i da Moskva plati odštetu Azerbajdžanu te pogođenim putnicima i članovima posade.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov na to je poručio samo da su Putin i Alijev "nastavili svoj telefonski razgovor, raspravljajući o različitim pitanjima vezanim uz pad zrakoplova Azerbaijan Airlinesa".
U međuvremenu, u posljednjoj epizodi svog podcasta "In Moscow‘s Shadows", stručnjak za Rusiju, Mark Galeotti, iznio je dva ključna razloga zašto je Putin vjerojatno zaključio da si Rusija ne može priuštiti da pokvari svoje odnose s Azerbajdžanom te zašto je, kao rezultat toga, odlučio uputiti za njega neuobičajenu ‘poluispriku‘.
Prije svega, istaknuo je Galeotti, Baku je ključni partner u pomoći Rusiji da zaobiđe zapadne energetske sankcije i održi svoje gospodarstvo. "Azerbajdžan je apsolutno ključan za, zapravo, pranje ruskog plina", rekao je Galeotti. "Europska unija pravi se svetica tvrdeći da ne kupuje ruski plin, ali ono što zapravo imamo su goleme količine ruskog plina koje se izvoze u Azerbajdžan. Azerbajdžan ga zatim prodaje EU-u kao azerbajdžanski plin i svi se slažu s ovim pretvaranjem - jer EU treba taj plin", rekao je Galeotti
Osim toga, kako ističe, Putin mora ostati u milosti Turske, a Azerbajdžan je "sve više i više država saveznik Turske". To je zato što se Moskva nada da će joj Ankara pomoći da uvjeri novo vodstvo Sirije - pobunjenike koje je tijekom građanskog rata Moskva nemilosrdno suzbijala u korist svrgnutog tiranina Bašara al-Asada i nazvala teroristima na početku njihove nedavne iznenadne pobjedničke ofenzive - da dopusti Rusiji da zadrži svoje ključne strateške vojne baze u zemlji, pomorsku bazu u Tartusu i zračnu bazu u Latakiji, "što joj onda može omogućiti da lakše projicira moć i podupire svoje operacije u Africi".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....