- Na praktički kompletnoj fronti ruske snage su u naletu, a ukrajinska obrana ima problema u nizu gradova te dronovima i tehnologijom pokušava kompenzirati manjak ljudi, analiza je Igora Tabaka, vojnog analitičara s portala Obris.org, o stanju na bojištima u Ukrajini (i ruskoj oblasti Kursk).
S Tabakom smo u novoj epizodi podcasta Prva linija, osim stanja na bojištu, prokomentirali i najveće probleme s kojima se trenutačno suočava Kijev (s posebnim naglaskom na mobilizaciju), potom američku pomoć Ukrajini, a osvrnuli smo se i na učestala upozorenja i prijetnje o korištenju balističkih raketa ili čak i nuklearnog oružja, a koje su se mogle čuti iz Moskve proteklih tjedana.
Također, na samom kraju emisije osvrnuli smo se i na govor ministra obrane Republike Hrvatske Ivana Anušića, a u kojem je prilično iskreno istaknuo neke poglede o Rusiji, nespremnosti EU da odgovori na sigurnosne izazove, ali i tome da Mađarska za Hrvatsku predstavlja jednaku opasnost kao i Srbija.
Cijeli razgovor možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Prva linija, a mi ćemo niže u tekstu istaknuti najzanimljivije dijelove.
Video podcasta pogledajte ispod
- Vode se izuzetno žestoke borbe, od regije Kursk do Ukrajine, a praktički na cijeloj liniji fronte Rusi su u naletu. U regiji Kursk Rusi su vratili par sela i vrše veliki pritisak na ukrajinske snage. Ukrajinska obrana ima problema u nizu gradova koji su na prvoj liniji te dronovima i kasetnim streljivom pokušava kompenzirati manjak ljudi, a tu će im pomoći i protupješačke mine koje su najavili Amerikanci, a za koje nismo sigurni hoće li uopće stići, kaže Tabak.
Kad su u pitanju konkretni dijelovi fronte koji su u najtežoj situaciji, naš vojni analitičar spominje bojišta oko Kupjanska, Časiv Jara, potom u Torecku koji je poprište urbanih borbi, a situacija je sve kritičnija i oko Pokrovska.
- Na jugu fronte sad je u opasnosti od pada i Kurahovo, a takvo urušavanje fronte odrazilo se i na prelazu Donjecke i Zaporiške oblasti oko Velike Novosilke. To je glavnina problema i tek treba vidjeti što će biti s potezom od Velike Novosilke do Dnjepra, gdje se priča o nekoj potencijalno većoj ruskoj ofenzivi.
Uz sve ovo Ukrajinci i dalje imaju dva velika problema - nedostatak ljudstva i nedostatak opreme, to jest naoružanja za nove postrojbe.
- Stanje nije jednostavno i to se najbolje vidi na primjeru SAD-a. Tijekom ljeta došlo je do zastoja u opskrbi, a čini se da je Pentagon istrošio one zalihe koje se mogu lako poslati, a da se ne zagrabi u strateške rezerve. Krajem fiskalne godine ostalo je oko 6 do 6 i pol milijardi dolara koji nisu potrošeni, a koje ova administracija želi iskoristiti do 20. siječnja i dolaska Trumpa u Bijelu kuću. Veliko je pitanje hoće li im to uspjeti, kaže Tabak i dodaje da se ni EU nije proslavila donacijama oružja i streljiva, a tek donekle prolaze financijske donacije Bruxellesa.
Što se mobilizacije tiče, situacija u Ukrajini je sve teža, prožeta problemima.
- Prvo, Ukrajinci imaju niz ograničenja u mobilizaciji, tako da mlađe ljude i dalje štede, a na front šalju starije. Način mobilizacije i nasilno odvođenje nekih ljudi sigurno nisu popularni, a tu je i korupcija, naročito medicinskih komisija koje su ispod stola štancale potvrde o nesposobnosti za vojsku. Kijev to pokušava riješiti, a mora onda u obzir uzimati i činjenicu da nema kako opremiti te nove jedinice. Plus, Ukrajina iz nekog razloga formira jedinice samo s neiskusnim trupama koje se vrlo često ne snađu na fronti te su idealna meta napada Rusima koji tako izbjegavaju one iskusne ukrajinske jedinice. Da, vojni vrh u Kijevu je krenuo u promjene sustava obuke i sustava zapovijedanja, a konačno i u kadrovske promjene gdje se promoviralo zapovjednike iskusnih brigada. No, opet je veliko pitanje koliko će to pomoći i promijeniti stvari, govori naš sugovornik.
embed_photo_jl}3586070{/embed_photo_jl}
Naravno, osvrnuli smo se i na upozorenja i prijetnje iz Moskve u vezi mogućeg korištenja što balističkih projektila srednjeg i dugog dometa, što insinuacija i o upotrebi nuklearnog oružja. Pitali smo Tabaka koliko takve prijetnje treba ozbiljno shvaćati, naročito u situaciji kad ruske snage ionako napreduju.
- Putin već dugo zvecka nuklearnim oružjem, a raznim raketama, čak i i hipersoničnim projektilima, gađalo se već i centre odlučivanja u Kijevu. Tu se igraju psihološke i propagande igre, Zapadu se spočitava korištenje taktičkog oružja pa se uzvraća strateškim oružjem, a to (ATACMS i Orešnik, op.a.) nije isto. Sjetimo se da je ljetos Ruska Federacija stacionirala nuklearno oružje i u Bjelorusiji, što je također proliferacija, a što je Moskva izvela bez oklijevanja. A čim im se uzvrati, kreće drama. Zbog toga te poruke iz Kremlja treba uzimati sa zrnom soli, smatra Tabak.
Na samom kraju emisije Tabak se osvrnuo i na govor ministra Anušića, a koji smo spomenuli u uvodu teksta.
- Nažalost, kod nas je vijest da je neki od političara donekle iskren. Nije novost da se Mađarska zadnjih godina vrlo sustavno oprema vojnom tehnikom i da gradi tvornice streljiva za sve to što kupuje, da se trudi da može to održavati i proizvoditi sama ako treba. Mi se pravimo da se samo Srbija naoružava, koja je tu ipak puno više kaotična, za razliku od pravog sustava koji se vidi u Budimpešti. Da, Mađarska je članica EU i NATO-a, ali igra potpuno svoju politiku. Nije pomogla Ukrajini, blokira čak i europska nastojanja da se pomogne Kijevu, a sve to u situaciji kad Orban i njegovo ministar vanjskih poslova odlaze u Moskvu pa ispada da se jednako koordiniraju s Kremljom kao i Bruxellesom. Eto, Anušić je o tome u zatvorenom krugu rekao koju rečenicu, dok se svi ostali prave blesavi i pričaju o Srbiji i više nego što treba, zaključuje Tabak.
Prethodne epizode podcasta "Prva linija" možete pogledati OVDJE.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....