Utorak 26. prosinca ujedno je 671. dan intenzivnog ratovanja u Ukrajini. Pri tome, Ukrajina je božićne blagdane dočekala u ponešto toplijem vremenu, s povremenim kišama, dok bi do kraja tjedna ondje opet trebalo ponešto zahladiti, iako bez obilnijih padalina. Napomenimo kako je ovo prva godina da je ta država Božić proslavila po gregorijanskom kalendaru, kao i većina Europe – dok se za sigurnost građana tijekom blagdana provedenih pod režimom izvanrednog stanja brinulo oko dežurnih 20.000 policajaca te još oko 7.000 baš za tu priliku dežurnih spašavatelja. Pred blagdane je granice prošlo preko 750.000 ljudi, od toga se njih oko 394.000 vraćalo u Ukrajinu – što je sve bilo ponešto prometnije nego lani, posebno na granici Ukrajine i Poljske.
Na Božić. u ponedjeljak 25. prosinca, potrošnja struje u Ukrajini bila je manja nego standardno početkom tjedna ili na prethodne radne dane – što su nadležni objašnjavali zatopljenjem i ostankom ljudi kod kuće za blagdane. Ipak, bilježilo se tu i određene manjkove, među ostalim uzrokovane i ponovnim oštećenjem termoelektrane kod Kurahiva u Donjeckoj oblasti, smještene nedaleko tamošnje bojišnice. Ovo je energetsko postrojenje bilo napadnuto po deseti put u zadnja dva mjeseca, a dok ondje traju popravci - struju se nastavilo dnevno uvoziti iz Slovačke, Poljske, Rumunjske i Moldove (ukupno 19.619 MWh, s pojedinačnim maksimumima do 1.190 MW). Ipak, zahvaljujući generalno povoljnim vremenskim prilikama, za sada su izostali i očekivani veći ruski napadi na energetsku infrastrukturu Ukrajine, za koje agresori navodno imaju pripremljenih resursa.
Stanje na terenu
Kraj prošlog tjedna obilježilo je vrlo intenzivno kopneno sukobljavanje u nizu zona ukrajinske bojišnice, tek donekle ometeno ili usporeno lošim vremenom te otežanom prohodnošću većine terena na fronti. Ipak, dok nema sumnje u rusko zadržavanje borbene inicijative po čitavoj bojišnici, borbe su se ipak koncentrirale na nekoliko odvojenih zona. Kao prvo, tu je sam sjever Donbasa, gdje se i dalje iz dana u dan bilježe okršaji na 6 do 8 km sjeveroistočno od Kupjanska, na prilazima selu Sinkivka. Uz povremene borbe na prilazima Stelmahivki (istočno od okupiranog grada Svatove), nakon nekoliko dana relativnog zatišja opet su se intenzivirala i kopnena sukobljavanja na prostoru Serebrjanskih šuma, jugozapadno od okupiranog grada Kremina, neposredno na sjever od rijeke Siverski Donjec.
Kao drugo, nastavljene su borbe i zapadno od okupiranog grada Bahmuta – kako na sjeverozapadu (uz rubove sela Bogdanivka), tako i direktno na zapad (uz trasu ceste O-0506, gdje su agresori navodno osvojili prostor groblja, na pola puta od Bahmuta prema Časiv Jaru), te jugozapad – gdje se čulo o postupnom ruskom približavanju prema prvim kućama prigradskog sela Ivanivske (na cesti T-0504 od Bahmuta prema Kostjantinivki). Ujedno su nastavljene i borbe južno od Bahmuta, gdje ukrajinske snage i dalje uspijevaju držati položaje oko Klišćivke i Andriivke (nasuprot nekim nedavnim tvrdnjama pojedinih izvora s ruske strane). Slično je stanje, uz aktivne borbe ali bez bitnijih prostornih promjena, i još desetak kilometara južnije – gdje su Ukrajinci s vrlo umjerenim uspjesima nastojali napadati iz Toretska prema prvim predgrađima Gorlivke.
Kao treće, a možda i najaktivnije, borbe su nastavljene i u zoni ukrajinskog uporišta Avdiivka – gdje se nakon nekoliko dana fokusa na južni dio zone – zadnjih dana opet bilježi rusko koncentriranje borbenih nastojanja na sjeverozapad ovog utvrđenog područja. Cilj učestalih kopnenih napada, koji se u ovoj borbenoj zoni izvode u ritmu bržem od satnog, predstavlja ustanovljavanje ukrajinskih obrambenih položaja koje bi se onda gađalo teškim naoružanjem (među ostalim, kako je na Božić vođenim zrakoplovnim bombama bilo gađano ukrajinsko uporište Očeretino, u neposrednoj blizini bojišnice oko 10 km sjeverozapadno od ulaza u Avdiivku). Međutim, kako izgleda, ondje ukrajinska obrana generalno odolijeva pritisku, tako da su pomaci fronte bili tek simbolični.
Većina Marinke u ruskim rukama
Kao četvrto, ponešto je aktivnije zadnjih dana bilo jugozapadno od Donjecka – na prostoru ukrajinskog uporišta Marinka, te južnije oko ukrajinskog sela Novomihailivka. Nakon višemjesečnih borbi u samoj Marinki, ondje je većina naselja izgleda u ruskim rukama. Dapače, jučer je o tome ruski ministar obrane Sergej Šojgu službeno obavijestio i Vladimira Putina – koji je promptno unaprijedio u činu jednog od časnika kojeg smatraju zaslužnim za taj doseg. Iako već neko vrijeme izgleda da agresori ondje kontroliraju većinu negdašnjeg urbanog prostora ovog temeljito srušenog prigradskog gradića kod Donjecka (a sada se tek dovršilo zauzimanje nekoliko zadnjih kuća na njegovu sjeverozapadnom rubu) – na današnjoj konferenciji za medije ruskom vodstvu je odgovorio Vrhovni zapovjednik OS Ukrajine, general Valerij Zalužni, koji je ustvrdio kako se ukrajinske snage i dalje „nalaze u predgrađu Marinke i pripremile su obrambenu crtu izvan ovog grada“, kojeg se zadnjih godina konstantno uništavalo „kuću po kuću“, sve dok gotovo ništa nije preostalo.
Ipak, treba konstatirati kako su zadnjih dana Rusi krenuli svoja borbena djelovanja širiti dalje iz prostora nekadašnjeg bojišta u Marinki, kako prema zapadu (uz rijeku Osikova prema Georgiivki), tako i oko 3,5 km na jug prema ukrajinskom uporištu Pobeda i oko 8 km južnijoj Novomihailivki. Upravo je Novomihailivka zadnjih dana bila poprištem posebno žestokih borbi, gdje su Rusi nastojali ovom ukrajinskom uporištu prići sa sjevera, istoka i juga. Borbe započete na južnoj strani naselja izgleda da su okončali brojni ukrajinski protunapadi i pojačanja – tako da se i tamošnja prilazna cesta pokazala posebno ubojitom za agresore, sada natjerane da do jugoistočnog dijela sela nastoje prodrijeti kroz prirodni usjek (barem malo zaklonjen od pogleda bespilotnih letjelica te kontinuirane ukrajinske vatre).
Konačno, dok se na većini južnog bojišta situacija uvelike smiruje – kopnena sukobljavanja nastavila su se bilježiti južno od Orihiva (bivši glavni pravac ukrajinske ljetne ofenzive), i to posebno oko tada oslobođenog sela Robotine, koje je agresorima poseban trn u oku. Još im je veći problem zadnjih dana predstavljao ukrajinski mostobran na donjem toku Dnjepra, na okupiranoj istočnoj obali kod sela Krinki (oko 15 km zapadno od Nove Kahovke). Usprkos iznimnoj učestalosti borbi, ondje Rusi nikako ne uspijevaju ukrajinske snage izbaciti iz naselja (koje agresori navodno kontroliraju oko trećinu). Nakon prošlotjednog gubitka tri borbena aviona koji su tu učestalo bacali vođene zrakoplovne bombe (a onda, barem prema ukrajinskim navodima, i još dva borbena aviona ovog tjedna) – tu su bitno usporena sva zrakoplovna djelovanja koja su ukrajinskim braniteljima pričinjavala posebne probleme. Naravno, ujedno se bilježi i intenzivno rusko izviđanje ne bi li se lociralo protuzračne sustave koji su primaknuti bojištu izazvali ove velike zrakoplovne gubitke zadnjih dana.
Zračni napadi
Nakon ukrajinskog napada bespilotnim letjelicama na okupirani Berdjansk u kasnim satima petka 22. prosinca, jutro u subotu 23. prosinca započelo je ruskim lansiranjem 9 kamikaza-dronova Shaheed-136/131 iz Balaklave na Krimu i Primorsko-Ahtarska u Krasnodarskom kraju – da bi sve te letjelice bile uspješno srušene kod Odese i Hmjelnickog. Ujedno je bila srušena i jedna ruska krstareća raketa Kh-59 koja se kretala prema gradu Kropivnicki, dok su se vlasti Belgoroda žalile na napad ukrajinske kamikaza-letjelice na rdnike koji su blizu granice popravljali most na cesti nedaleko Grajvorona.
Na Badnjak 24. prosinca bilježilo se lansiranje 15 ruskih kamikaza-dronova iz Primorsko-Ahtarska, od kojih je 14 bilo srušeno u dolasku i nad središnjom Ukrajinom – dok su ruski izvori ponosno objavili uspješno uništavanje lansera sustava NASAMS i Crotale NG na aerodromu Starokonstantiniv kod Hmjelnickog, kao i razne druge štete na aerodromu Kanatovo kod grada Kropivnicki. U večernjim satima istog dana započeo je onda napad s ukupno 31 ruskim kamikaza-dronom lansiranim s Krima (rt Čauda i Balaklava), od čega je 28 bespilotnih letjelica uspješno srušeno u dolasku. Ujedno se čulo i o lansiranju krstareće rakete Kh-59 u smjeru Zaporižja, te proturadarske rakete Kh-31P s Crnog mora prema Čornomorsku kod Odese – da bi i one obje navodno bile uništene u dolasku.
Ujedno se ukrajinska strana pohvalila uništavanjem još jednog Su-34 nad Donjeckom regijom te Su-30SM nad Crnim morem – čime je zadnjih tjedan dana izgleda postalo iznimno plodonosno za ukrajinsku protuzračnu obranu. Do ranog jutra u utorak 26. prosinca ukupno je bilo zabilježeno lansiranje još 19 kamikaza-dronova s Krima i iz Primorsko-Ahtarska, od čega ih je uspješno bilo srušeno 13. Štete su bile zabilježene na infrastrukturnim objektima Odese i Mikolajeva, no nastali požari su ubrzo ugašeni i navodno nije bilo ljudskih žrtava.
Novi udar na Crnomorsku flotu
Ipak, danas, u utorak 26. prosinca treba posebno napomenuti ukrajinski zrakoplovni udar izveden u rano jutro, oko 2 i 30 sati prema ukrajinskom vremenu. Tada se krstarećim projektilima ispaljenim s juga Ukrajine napalo rusku luku u Feodosiji na istoku okupiranog Krima – da bi uspjeh napada uskoro postao jasno vidljiv, a onda i službeno potvrđen. Naime, na prostorima tamošnje luke, druge po prometu na okupiranom Krimu, raketnim je naoružanjem pogođen veliki desantni brod „Novočerkask“ (ex BDK-46), 12. plovilo iz okvira ruskog Projekta 775/II. „Novočerkask“ je već 24. ožujka 2022. izbjegao iz napada na luku okupiranog Berdjanska tek s određenim oštećenjima, da bi ga danas napustila ratna sreća. Ogromna eksplozija koja je uslijedila ukazivala je na vjerojatni prijevoz vojnog tereta – za koji su pojedini ukrajinski izvori navodili da se sastojao od velike količine novih kamikaza-dronova Shaheed za potrebe njihova daljnjeg lansiranja s Krima.
Osim što je u vrijeme napada nanovo bio blokiran i Krimski most, od lokalnih vlasti se u prvo vrijeme čulo tek o lokaliziranju požara te evakuacijama pojedinih bližih građevina. Uskoro se tome iz ruskog Ministarstva obrane pridodalo i navode o uništenju dva ukrajinska Su-24 koja su navodno ispalila ubojite krstareće rakete zapadne proizvodnje, a onda i informacije o jednom mrtvom i dvoje ranjenih, te oštećenjima na 6 zgrada (uglavnom razbijenim prozorima) – što je izgledalo bitno umanjeno, barem prema opsegu ogromnih eksplozija koje su zabilježili brojni tamošnji građani na društvenim mrežama. Tijekom dana su ukrajinski navodi i dodatno potvrđeni fotografijama poprišta napada – gdje se ruske navode o „oštećenom brodu“ lako moglo korigirati ukazivanjem na monumentalnost nanesenih šteta.
U svjetlu novog uspješnog zračnog napada na plovila ruske Crnomorske flote, čijih je preko 15 posto stradalo tijekom aktualne agresije na Ukrajinu, treba napomenuti i navode iz Nizozemske – kako počinje priprema prvih 18 borbenih aviona F-16 za njihovo prebacivanje u Ukrajinu. Iako još nema ikakvih službenih datuma isporuke – zadnjih se tjedan dana s ruske strane ustrajno nagađa jesu li već stigli ili ne, a učestalo se napominje i da bi njihovo baziranje u okolnim zemljama te nacije moglo pretvoriti u „legitimne mete“ ruskih napada. Do pristizanja ikakvih pouzdanijih informacija, ostaje tek navesti današnje vijesti iz Velike Britanije da je ondje dovršena osnovna obuka prve skupine od 6 ukrajinskih pilota – koji sada u Danskoj vježbaju na konkretnim avionima F-16. Za to vrijeme još 9 ukrajinskih pilota-pripravnika u Britaniji savladava jezik te osnovnu letačku obuku, kao i teme iz zrakoplovne medicine te rad na simulatorima.
Međunarodna pomoć Ukrajini
Ujedno se krajem prošlog tjedna čulo i o dodatnoj vojnoj pomoći iz Njemačke – o slanju 3 protuzračna oklopnjaka Gepard zajedno s 30.000 komada pripadajućeg streljiva kalibra 35mm, 10 izviđačkih bespilotnih letjelica Vector, 2 teška tegljača MAN HX81, 8 kamina Mercedes-Benz Zetros, još dva specijalizirana inženjerska oklopnjaka za razminiranje Wisent1, 10 manjih terenskih vozila, streljivo za tenkove Leopard 2A6, oko 2.500 topničkih granata 155mm, 25.000 granata za bacače kalibra 40 mm, te razni sanitetski materijal. Uz sve ovo, put Ukrajine je iz Latvije krenulo i preko 270 raznih vozila oduzeto tamošnjim vozačima pod utjecajem alkohola, skupne vrijednosti oko milijun eura. Sva će ta vozila biti itekako korisna blizu bojišnice – gdje je prosječan rok trajanja vojnih vozila izuzetno kratak. Upravo zato je u tijeku i slična akcija da se za te svrhe u Ukrajinu prebace i razna rabljena vozila iz Velike Britanije, posebice iz Londona. Iako se nedavno moglo čuti kako takvim nastojanjima na putu stoji gradonačelnik Londona Sadiq Khan – upravo je on u subotu 23. prosinca pozvao vlasti Velike Britanije (posebno ministra prometa Marka Harpera) da promijene propise o zbrinjavanju zastarjelih automobila kako bi oni ipak mogli biti donirani u Ukrajinu.
Do provedbe takvih nastojanja, službenom Kijevu ostaje tek čekati razvoj situacije po pitanju velikih paketa financijske pomoći koji i dalje stoje zamrznuti u SAD i Europskoj uniji. Dok izgleda da ove godine neće biti ništa od rješavanja kongresnih zastoja za više desetaka milijardi USD pomoći – određenu utjehu ipak pruža činjenica da je Joe Biden 22. prosinca potpisao novi proračun tamošnjeg obrambenog sektora, koji unutar svojih 886 milijardi USD obuhvaća i 300 milijuna dolara pomoći za Ukrajinu. Jednako tako je i unutar EU prilično jasno da će početkom veljače ipak biti usuglašen paket od oko 50 milijardi eura dugoročne pomoći – gdje samo ovisi da li će se tu odluku donositi konsenzusom uz sudjelovanje Mađarske, ili ipak mimo te države i njenog vodstva.
A do donošenja tih odluka vjerojatno će pomoći i financijske aktivnosti Svjetske banke, koja na oko 1,086 milijardi USD već obećanih po jamstvima Japana (tzv. „Zakladni fond za pružanje potrebne kreditne potpore Ukrajini“ – ADVANCE Ukraine), u svom 6. paketu za Ukrajinu donosi i još 260 milijuna USD bespovratnih sredstava – i to 190 milijuna USD iz Norveške, 50 milijuna iz SAD, te 20 milijuna iz Švicarske. Dok se sva ta sredstva već slijevaju, iz ruske propagandne kuhinje nasuprot im staju teze kako je „Rusija paralizirala ukrajinsku vojnu industriju“, tako da je država sada „potpuno ovisna o isporukama iz SAD, Velike Britanije, EU i Južne Koreje“.
Ukrajinski problemi
Slične ruske propagandne priče šire se i samom Ukrajinom – recimo o izdavanju kolektivnog poziva za vojnu registraciju za svih 25 igrača kijevskog nogometnog kluba „Obolon“, zadnjeg u ukrajinskoj ligi – što je do subote 23. prosinca bilo brzo opovrgnuto sa svih strana. Jednako tako krenula je i danas objavljena vijest kako će se u Kijevu od 25. do 28. prosinca održati vježbe u raznim dijelovima grada – na kojima će snage sigurnosti vježbati suradnju u postavljanju barijera, kontroli prometa i suradnji za slučaj pogoršanja sigurnosne situacije – da bi se tome u narodu do večernjih sati dodalo i navode kako će paralelno tome ići masovni pozivi u vojsku, dok „vježbe“ trebaju zaustaviti bjegunce.
No ono što je činjenica – Ukrajini treba dodatnih vojnika, o čemu je Zapovjedništvo Oružanih snaga i službeno podnijelo zahtjev. Kako se danas popodne čulo i iz usta samog generala Zalužnog, radi se tu o 400 do 500 tisuća ljudi za čitavu iduću godinu ne bi li se tim brojem pokrilo manjak ljudstva, formiranje novih postrojbi te gubitke koje bi se tijekom iduće godine moglo trpjeti. Pri tome, za obrambeni sustav nije bitno hoće li se pozivanje raditi elektroničkim putem ili na neki drugi način – dok izvršna vlast u državi itekako nastoji reformirati čitav sustav pozivanja na vojnu službu u ovo ratno doba. Doduše, nije jasno kako bi tu trebale pomoći najave o početku rada posebnih punktova za uručivanje poziva – gdje se pojedini dužnosnici već naslađuju kako će svi „Internet ratnici, djeca pretencioznih figura, blogeri… svi koji budu uhvaćeni“ ići u pješaštvo jer „kod nas je rat, bez uvrede“.
Ionako je u Ukrajini bilo mnogo problema s radom regionalnih regrutnih centara – čije se sve čelnike širom države smijenilo odjednom u kolovozu ove godine da bi se razni skandali s prisilnim mobilizacijama nastavili i nakon toga – što je danas kao problem prepoznao i general Zalužni, zalažući se za promjene propisa te uspostavu ozbiljnog sustava, bez stalne proizvodnje raznih javnih ekscesa. No do takvog sređivanja stanja ipak ostaje činjenica kako je samo ove godine otkriveno preko 220 skupina koje su u inozemstvo krijumčarile vojno sposobne muškarce (preko 1.600 kaznenih prijava temeljem prijava Državne granične službe) – što je navodno ipak manje nego lani. Ujedno se od ministra obrane Rustema Umerova na Badnjak čulo kako Ministarstvo obrane zapravo ne zna koliko je ukrajinskih muškaraca u dobi za vojnu službu otišlo iz Ukrajine od lanjskog početka invazije – budući su razne baze podataka tek u zadnjih mjesec i pol objedinjene – otvarajući time pitanje raznih načina potencijalnog motiviranja tih osoba u inozemstvu na eventualni povratak i službu.
Protukorupcijske reforme
Stvarima ne pomažu mnogo ni reforme koje prestrojavaju Ministarstvo obrane Ukrajine, od kadrovskog vrha na niže ne bi li se pomoglo suzbijati tamošnju korupciju na dnevnoj razini. Dobar primjer koliko to daleko može ići predstavlja i krajem prošlog tjedna objavljeno otkrivanje mreže koja je u hodu izvodila pronevjere pri vojnim narudžbama domaće proizvodnje topničkih granata – inače vrhunski deficitarne robe u ovome sukobu. Čelnik jednog od glavnih odjela Ministarstva obrane je u prosincu prošle godine potpisao (a onda i produžio) ugovor o takvoj proizvodnji, da bi naknadno nova Agencija za obrambenu nabavu od istih proizvođača dobila robu po 30 posto nižoj cijeni (ali bez posrednika) – dok je po prvotnom poslu oko 1,5 milijardi UAH (oko 39,9 milijuna USD) završilo i na računima inozemne posredničke tvrtke. Naravno, činjenica da je spomenuti načelnik u subotu 23. prosinca završio u pritvoru radi pronevjere državnih sredstava tek je malo pomogla u ovoj situaciji.
Kako bilo da bilo, zadnjih je dana i visoki predstavnik EU Josep Borrell uvidio da Vladimir Putin nije u raspoloženju za pregovore ili zaustavljanje „specijalne vojne operacije“ – pa uz sve reforme u samoj Ukrajini i Europska unija mora ozbiljnije pristupiti stvarima (prije nego se izgubi rat). U tome određenu ulogu ima i činjenica kako 6 od ukupno 27 EU država još nije pristupilo zajedničkoj deklaraciji skupine G7 o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu – gdje je uz Austriju, Poljsku, Mađarsku, Slovačku i Maltu bogami i Lijepa naša, u kojoj se državni vrh redovito kune na „snažnu“ privrženost Ukrajini.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....