MILJENICI KREMLJA

Ruski premijer Putin stvara službu koja će biti moćnija od KGB-a

Sigurnosni analitičari vjeruju da cilj prozivki nije samo reforma SVR-a nego njegovo pripajanje FSB-u
Russia's Prime Minister Vladimir Putin chairs his cabinet's presidium meeting in Moscow February 4, 2010. REUTERS/Ria Novosti/Alexei Druzhinin/Pool (RUSSIA - Tags: POLITICS HEADSHOT)
 Reuters

ZAGREB - Ruski mediji posljednjih tjedana sve žešće prozivaju tamošnju obavještajnu službu SVR. Na prvi pogled to izgleda kao znak slabljenja moći ruskih tajnih agentura i jačanja demokracije. No, mnogi tvrde da se radi o suprotnome - o jačanju tajnog dijela represivnog aparata (“silovika”), odnosno o orkestriranoj kampanji iza koje stoji sigurnosna služba FSB, bliska Kremlju, a osobito Vladimiru Putinu .

Pukovnik ih nije volio

SVR-u se sada oštro prigovara nesposobnost, ilustriranu ovogodišnjim američkim “ulovom” njihove špijunske mreže (u kojoj je najviše pozornosti svjetskih voajera dobila zanosna Ana Chapman). Pritom se “na sva zvona” ističe i da je pukovnik koji je izdao te agente kojima je bio nadređen, uspio s obitelji pobjeći u SAD.

Takva prozivanja teško bi bila moguća u glavnini ruskih medija da se iza toga ne kriju režimski moćnici.

Analitičari sigurnosnih tema, poput Pavela Felgenhauera , vjeruju da je cilj potčinjavanje SVR-a FSB-u, čime bi moć potonje službe bila poput one koju je imao sovjetski KGB, ako ne i veća (jer u SSSR-u su postojali i drugi centri moći, poput Partije).

Domaća i vanjska fronta

SVR je zadužen za otkrivanje tajni drugih država i organizacija, slično američkoj CIA-i, britanskom MI6-u, izraelskom Mosadu ili hrvatskoj SOA-i. FSB je nadležan za suzbijanje tuđih špijunaža i sličnih ugroza, srodno američkom FBI-u, britanskom MI5-u, izraelskom Šin Betu ili našoj POA-i (ranije SZUP-u).

“Posvajanjem” SVR-a FSB bi mogao postati poput službi koje su do prije dva desetljeća odlučivale o svakome u dijelu Europe iza “željeznog zastora”: takav je bio Stasi u DDR-u, Sigurimi u Albaniji, Securitate u Rumunjskoj, ili Rankovićeva UDB-a (ranije OZN-a) u Jugoslaviji.

Motivi za gutanje SVR-a

Brojni su motivi moguće želje FSB-a da proguta VSR. Jedan je osobni - Putin nježno pamti svoje vođenje FSB-a kao odskočicu do čela vlade i države, a manje su mu draga sjećanja na prespor uspon u vanjskoj špijunaži. Drugi je antisemitizam, na koji FSB, kao Ohrana i KGB, nije imun, pa im se ne sviđa što SVR vodi Mihail Fradkov. Židov je samo po podrijetlu, Rus je i pravoslavac, odan Putinu, ali nekima to nije dovoljno. Treći motiv je bitan - SVR prati vanjsku trgovinu (uključujući oružje i tehnologije), prijenos novca i ulaganja, a te podatke FSB-ovci, koje se povezuje i s inozemnim likvidacijama i “poslovima”, radije ni sa kime ne bi dijelili.

Ruske tajne službe kroz povijest i sada

Carističke

Tajni prikaz - od 15. do 18. stoljeća

Treći odjel - od 1826., nadzirao žandarmeriju

Ohrana - od 1880., s mrežom provokatora

Sovjetske

Čeka - izvršitelj “crvenog terora” od 1917.

OGPU (1922.-1941.) - preimenovana Čeka

NKVD (1934.-1954.) - izvršitelj staljinskih čistki i sibirskih logora

KGB (1954.-1991.) - objedinio funkcije Berijinog NKGB-a, Molotovljevljevog KI-a...

DANAŠNJE

FSB - nasljednik glavnine KGB-a, proizašle iz ministarstva državne sigurnosti (MGB)

SVR - obavještajna služba za djelovanje u inozemstvu, sljednik KGB-ovog I. direktorata, ranijeg Čekinog inozemnog odjela (INO)

GRU - špijunska služba vojske, odnosno glavnog stožera, koja nadzire specijalce u zemlji i ima puno veću mrežu agenata u inozemstvu od SVR-a

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 00:18