Nije samo Europa u strahu od toga što nosi budućnost. Niti jedino Europa raspravlja o potrebi da bude "borbeno neovisnija". Zbog sve većeg prijateljstva sjevernokorejskog vođe Kim Jong-una i ruskog predsjednika Vladimira Putina, u Južnoj se Koreji sve glasnije raspravlja o tome treba li se zemlja nuklearno naoružati, piše Financial Times.
Unatoč naprednoj tehnologiji u drugim poljima, Južna Koreja ne posjeduje nuklearno oružje, nego se za održavanje statusa quo oslanja na savezništvo sa Sjedinjenim Američkim Državama. Međutim, zbog geopolitičkih preslagivanja u regiji, ali i zbog rasta izgleda da će se s jeseni u Bijelu kuću vratiti Donald Trump, koji je tradicionalno nesklon američkom vojnom angažmanu na Korejskom poluotoku, sve je više onih koji kažu da je nužno razmisliti o donedavno nezamislivom.
Korejski institut za nacionalno ujedinjenje, trust mozgova povezan s državnim institucijama, nedavno je objavio istraživanje prema kojem 66 posto ispitanika "podržava" ili "snažno podržava" nuklearno naoružavanje azijske zemlje, piše Financial Times. Prošle godine je u Južnoj Koreji šest posto manje ispitanih građana dijelilo to mišljenje.
U slučaju pitanja "želite li da zemlja bude obrambeno samodostatna ili da se i dalje oslanja na američku podršku" čak 11 posto ispitanika više nego lani odgovorilo je da želi samostalnu južnokorejsku obranu. Dotad je više građana podržavalo oslanjanje na američke vojnike u zemlji. "Podrška južnokorejskom nuklearnom naoružavanju širi se i postaje sve čvršća", kaže Sangsin Lee, istraživačica s Instituta, za FT. "Tu strategiju zasad nisu podržali ni vlada ni dvije najveće stranke, ali jasno je da su sve snažniji glasovi da o tome treba razgovarati", rekla je Lee.
Pomak su izazvala tri faktora: sve veća sofisticiranost sjevernokorejskog nuklearnog i balističkog programa, sve snažnije veze Pjongjanga i Moskve te Trumpov stav prema savezništvu SAD-a i Južne Koreje. Trump je za vrijeme svog mandata u više navrata propitivao potrebu stacioniranja američke vojske na jugu Korejskog poluotoka.
U Južnoj Koreji zbog toga je poljuljan osjećaj sigurnosti koje su donedavno održavala sigurnosna jamstva Washingtona.
Broj političara koji govore o nuklearnom oružju u Južnoj Koreji i dalje je malen. Han Duck-soo, premijer Južne Koreje, prošlog je mjeseca rekao da zemlja "trenutačno nije u poziciji" razmotriti promjenu u nuklearnom pristupu. Međutim, konzervativni gradonačelnik Seula Oh Se-hoon, o kojem se šuška da će se kandidirati za predsjednika 2027. godine, u četvrtak je pozvao da se promjeni južnokorejske nuklearne politike pristupi "odmah". "Nuklearnom oružju suprotstavlja se nuklearnim oružjem", poručio je Oh. "Isključiva ovisnost o SAD-u rezultira znatnim ograničenjima u našoj sigurnosti", dodao je.
Sjedinjene Države snažno se protive mogućnosti da Južna Koreja razvije vlastito nuklearno oružje. Naime, postoji zabrinutost da bi to izazvalo domino-efekt u regiji i potopilo globalna nastojanja da se spriječi proliferacija u svijetu.
Analitičari kažu da je jedna od opcija i to da SAD rasporedi manje taktičko nuklearno oružje u Južnoj Koreji u sklopu tzv. dijeljenja nuklearnog oružja unutar NATO-a. Ili da se ide na taktiku u sklopu koje Koreja u slučaju potrebe ima mogućnost razvoja nuklearnog oružja u kratkom vremenskom roku.
"Najmanje što bismo trebali učiniti je dovesti se do točke u kojoj možemo brzo postati nuklearna sila", rekao je prošlog mjeseca Dong-hoon, kandidat za šefa stranke Moć naroda. Stručnjaci ističu da se sve svodi na pitanje povjerenja između saveznika. Ono je erodiralo.
Stalno propitivanje predanosti Washingtona južnokorejskoj obrani vodi smanjenju povjerenja južnokorejske javnosti u oslanjanje na Washington. "A ako je Južna Koreja skeptična prema pomoći iz SAD-a, to se odražava na razmišljanje unutar Sjeverne Koreje o tome bi li SAD pohitao Južnoj Koreji u pomoć ako bi bila napadnuta", objasnila je Lee.