TAJNI PROJEKT MINISTRA UPRAVE Uvodimo centralni obračun plaća!

Registar zaposlenih i Centralni obračun plaća genijalna su stvar, uvjeravaju me u Ministarstvu uprave.

- Treba ti recimo zaposlenik koji priča arapski jezik. Pronađeš ga s nekoliko klikova. Inače bi za takav posao okrenuli milijun telefonskih brojeva i pronašli ga eventualno za dva mjeseca - kaže jedan sugovornik.

Isto je i s muljažama, moguće ih je detektirati znatno brže.

Nije tajna da si mnogi zaposlenici upisuju višak prekovremenih sati. Da lažno prijavljuju svoje prebivalište kako bi dobili veće naknade za prijevoz.

Trošak javnog prijevoza za 230 tisuća djelatnika koji su korisnici državnog proračuna (državna uprava, školstvo, zdravstvo, socijala i javne službe) stoji nas 1,1 milijardu kuna na godinu - od toga značajan dio njih ima lažno prijavljeno prebivalište. Procjenjuje se da stotine tisuća kuna svake godine završi u privatnim džepovima.

Za prekovremene sate izdvajamo oko 110 milijuna kuna, ali nemoguće je utvrditi je li to u potpunosti pošteno odrađen posao ili si je netko upisao sat, dva ili stotinu više nego što je zapravo odradio.

Registar zaposlenih i Centralni obračun plaća i ovdje mogu pomoći. Računalo ne možeš prevariti.

Problem je, međutim, što Registar zaposlenih, a s njim i centralno obračunavanje plaća, hvalevrijedan projekt koji bi trebao donijeti uštede upravo na nerealnim troškovima za zaposlene, još uvijek nije u pogonu.

Računalna baza

Ova računalna baza podataka o zaposlenima u javnom sektoru puštena je u produkciju još u svibnju 2011. godine, i to upravo kao odgovor na hrpu papirologije, administracije i ogromni nered, osobito u području isplate plaća u državnoj službi. Plaće se isplaćuju na staromodan način, na čak 180 različitih softverskih rješenja. Radi to oko 4500 zaposlenih u 2238 institucija. Gruba procjena je da država troši oko 50 milijuna kuna godišnje samo za ta softverska rješenja, pa uvođenje centralnog obračunavanja i u tom smislu donosi uštede.

Informatičko rješenje izradila je Fina. Ona ujedno obrađuje i pohranjuje podatke te izdaje certifikate osobama koje pristupaju i rade u sustavu. U Centralni obračun plaća ove je godine uloženo 11 milijuna kuna, a predviđa se da će se ubuduće svake godine u taj sustav ulagati oko 12 milijuna kuna.

Baza podataka zamišljena je tako da bi redom, imenom, prezimenom, kvalifikacijama, radnim mjestom i koeficijentom trebali biti pobrojani apsolutno svi zaposlenici u javnom sektoru, baš svaki od 230 tisuća zaposlenih.

Riječ je o skupu podataka koji se vodi radi uspostave kvalitetnog i učinkovitog sustava upravljanja ljudskim potencijalima. Registar obuhvaća zaposlene u svim državnim tijelima i javnim službama, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i ostalim poduzećima i agencijama kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz državnog proračuna.

Reduciranje nepotizma

Dakle, uz gomilu podataka o svakom zaposlenom (Registar zaposlenih), računala bi trebala računati i plaću i naknade za svakog državnog službenika (Centralni obračun plaća -COP). Sustavom bi se ujedno stalo i na kraj državnim agencijama i ustanovama koje same proizvoljno određuju plaće, koje su katkad znatno veće od onih koje primaju, recimo, zaposleni na važnijim funkcijama u ministarstvima.

Nepotizam? I on bi mogao biti reduciran. Ravnatelj neke škole zaposli svojeg sina i dopusti mu da lažno prijavi svoje prebivalište. S Registrom će se i to moći ustanoviti.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg