OSVJEŽENJE NA SCENI

Sestre Anja i Hana dokaz su da catering ne mora biti dosadan, u Zagrebu i Berlinu rade nešto potpuno drugačije

Razgovarali smo s pokretačicama brenda HANJA, a s vama dijelimo i recept za pitu inspiriranu viškom pogačom

Kuhati su počele još u studentskim danima, kažu, iz potrebe da jedu nešto fino jer u to vrijeme zagrebačka restoranska scena i njihovi budžeti bili su prilično ograničeni. Danas su sestre Anja i Hana Grgić ponosne vlasnice jednog sasvim neobičnog creative cateringa. Nazvale su ga HANJA Delights i na stolove različitih proslava, otvorenja i druženja donose inovativne okuse upakirane u jela kakva, sigurni smo, na formalnim događanjima takvog tipa još niste imali prilike isprobati. Nakon što su nas na prvi pogled zaintrigirale svojim više nego zanimljivim postavama stola, kontaktirali smo ih i odlučili saznati baš sve o njihovom novom zajedničkom projektu.

"Anja je neko vrijeme živjela u Aziji, pa je po povratku donijela priče o zanimljivoj food sceni koja je tamo bila puno razvijenija. S vremenom smo se isprofilirale kao ‘one sestre kod kojih se uvijek dobro jede‘, dobivaju informacije o neobičnim sastojcima, mjestima gdje se isti mogu kupiti, dobrim štandovima na placu, novim restoranima itd. Hana je potom otišla u Berlin, što je dodatno otvorilo područja kulinarskih utjecaja. Ipak, trebalo je proći dosta vremena da odlučimo svoje kuhanje izvući iz privatne sfere naših stanova i kuhanja za prijatelje. Tajming stvaranja HANJE ima veze sa spletom životnih okolnosti, hrabrosti koja je došla s godinama i spremnosti scena na kojima djelujemo za ovaj tip posla", rekle su nam odlučno na početku razgovora.

image
Ifeta Ibracevic
image
Privatna Arhiva/

Pa iako je Hanina stalna adresa i danas u Berlinu, umjesto da udaljenost vide kao prepreku, odlučile su je iskoristiti najbolje što mogu. Tako sada svaka od njih ima svoj grad, a projekte razvijaju zajednički.

"Skupa razmišljamo o konceptu, jelovnicima, a onda samu izvedbu radimo samostalno svaka u svom gradu. Naravno, za neke veće projekte se spajamo i fizički, i jedna drugoj dolazimo u goste. Stvari bi bile puno lakše da postoji direktna avionska veza između Berlina i Zagreba, što je problem koji ljuti jako puno ljudi koji žive na toj relaciji i stvarno se nadamo da će se to u budućnosti promijeniti."

image
Aleksandar Selak/
image
Privatna Arhiva/

A što je to tako posebno u njihovoj hrani? Jednom kada vidite stol prepun delicija koje su skuhale, postat će vam jasno. Ovo nije običan, već pomalo dosadan catering koji podrazumijeva komadiće kruha i paštete ili pohanu piletinu u plastičnim čašicama s umakom. Anja i Hana jednaku pozornost posvećuju okusima i izgledu pa tako za svoju hranu kažu da je ukusna i aranžirana na poseban način. Jela koja će ponuditi za određenu prigodu prilagođavaju klijentu, sezoni i budžetu kojim klijent raspolaže. Ako se, primjerice, radi o prigodi koja zahtjeva finger food, objašnjavaju nam, tada rade jela kao što su maslaci u različitim bojama i okusima, namazi, sirevi, pite i pogače.

"Jedna od naših dragih klijentica nedavno nas je opisala kao catering koji super izgleda, ali i kod kojeg hrana brzo nestaje sa stola i to nam je najvažniji kompliment. Raditi hranu koja je prilagođena prilici, prostoru i publici, koja pritom izgleda zanimljivo, ali na kraju služi svojoj inicijalnoj svrsi - da u toj hrani ljudi uživaju", objašnjavaju nam.

image
Privatna Arhiva/
image
Privatna Arhiva/

Dodaju i kako Hana uskoro radi hranu za jedan event u Berlinu na temu balkanskog doručka pa će se tako na stolu naći slane buhtle, rascvjetane pite krumpiruše, sutlijaš, balkanski sir, urnebes namaz, kupus, jaja i još puno toga.

Baš zbog specifičnih namirnica i uređenja stola (jer nije svaki događaj stvoren da se na njemu poslužuju kupus i jaja, niti ih svatko može učiniti nevjerojatno primamljivima), svoje poslovanje opisuju kao creative catering koji se ne mora svidjeti svakome. Prije nekoliko godina, kažu, otkrile su tablescaping, što ih je jako zainteresiralo pa su se odlučile okušati i u tom vidu umjetnosti.

DEFINICIJA TABLESCAPINGA

Tablescaping je aranžiranje predmeta na stolu na atraktivan način, pri čemu se koriste dekorativni tanjuri, zdjele, salvete, cvijeće i svijeće.

Inspiraciju za dekoriranje stola, objašnjavaju nam, pronalaze svugdje oko sebe pa tako listove od salate koriste kao zdjelice, a listove vinove loze kao podloške. Dodaju i kako godinama skupljaju različito posuđe za stol, koje je sada napokon dobilo i svoju svrhu.

Njihovi klijenti su firme, privatne osobe, PR agencije, galerije, a povremeno rade i pop-up događanja na raznim lokacijama. Pripremale su tako dosad hranu za showroom modne dizajnerice Marije Kulušić, otvorenje cvjetnog ateljea Samonikla i beauty storea Bloom, a Anja je široj javnosti poznata i po tome što u mini marketu Proljeće već dvije godine u sklopu posebnih događaja priprema banh mi sendviče.

"San nam je pripremiti i dekadentnu hranu za neku prekrasnu svadbu, ali za to još ima vremena. Priželjkujemo si i projekte gdje bi mogle formirati cijeli tim za ‘scenografiju‘, suradnje s nekom zanimljivom keramikom ili custom instalacijama za event. Kao i kod hrane, privlače nas boje i teksture, neobični oblici posuđa i unikatni dizajn. Hana je neki dan u Berlinu kupila keramičku posudu u obliku labuda i jedva ga čekamo staviti na neki stol", govore nam Anja i Hana i dodaju kako su u Berlinu odradile i nekoliko književnih i privatnih evenata, u pripremi je i korporativna božićna večera, doručak za sommeliere u galeriji i pop-up događaj u jednom wine&radio show baru.

image
Aleksandar Selak/

U najavi je, dodaju, još nekoliko zanimljivih projekata u božićnom razdoblju, a sestre Grgić posebno naglašavaju i kako svakoj temi događaja pristupaju s posebnom pažnjom. Ponekad im, kažu, jela diktira upravo okruženje u kojem će se hrana posluživati (primjerice, kada su radile hranu za otvaranje cvjetnog ateljea Samonikla, koristile su puno jestivog cvijeća), ponekad im klijenti daju uvid u sastojke koje bi voljeli vidjeti na stolu, a baš uvijek se prilagođavaju i sezoni.

"Ono što već godinama radimo čak i kada kuhamo za sebe je poštivanje sezone kada su u pitanju svježe namirnice. Zadnju svježu rajčicu pojele smo u 9. mjesecu, sad je vrijeme za ukiseljeno i zeleno lisnato povrće. Svaka sezona nosi svoje favorite, ovdje u Hrvatskoj imamo tu sreću da su nam domaći sezonski proizvodi dostupni i vrhunske kvalitete i to treba iskoristiti. U Berlinu je potraga za dobrim sastojcima malo teža pa nas spašavaju turske tržnice i trgovine. Njemačka nažalost nije zemlja dobrih rajčica i drugog povrća, ali nađu se poneki balkanski proizvodi iz uvoza, među njima je i trenutno najvažniji - kiseli kupus iz Srbije."

image
Privatna Arhiva/
image
Privatna Arhiva/
image
Privatna Arhiva/

Dodaju i kako su primijetile da se zahtjevi oko vegetarijanske i veganske opcije u dva grada prilično razlikuju pa su tako u Berlinu gotovo obavezne, dok su u Zagrebu ipak manje tražene.

Budući da su Anjini i Hanini stolovi sada već totalni hit na domaćoj i berlinskoj sceni i taj su san ostvarile, preostalo nam je još samo najvažnije pitanje za svakog tko se bavi pripremom hrane i s vremena na vrijeme dopušta si sanjarenje.

"Da imate svoj lokal, što biste gostima posluživali", pitali smo ih.

"Kada si dopustimo zamišljati ideje koje vjerojatno neće postati stvarnost u mislima smo na jezeru Novo Zvečevo u Slavoniji, na već dugo razrušenom i napuštenom kupalištu. Na tom bismo mjestu imale naš zamišljeni restoran sa zanimljivim poznatim i manje poznatim jelima. Dan bi počinjao s nekom od verzija jaja, nastavile bismo s jednostavnom domaćom tjesteninom s gljivama ili nekim pečenjem, i s ogromnom zdjelom salate (velike smo obožavateljice), a završile s nečim ne previše slatkim. Ili malo realnije, jedno malo toplo mjesto u nekom starom i zaboravljenom lokalu izvan strogog centra Zagreba gdje kuhamo neke juhe s noodlesima. U tom slučaju banh mi bismo poslužile kao predjelo", završile su sestre Grgić razgovor.

image
Privatna Arhiva/

No, prije nego što smo ih pustili da se vrate kreativnom stvaranju i promišljanju o idućem projektu, zamolili smo ih da s nama podijele i jedan svoj recept. Odlučile su se za svoju verziju viške pogače koju su nazvale "Galette meets pogača from island Vis", koju su na jednom od događaja posluživale u dvije verzije, jednu s inćunima, a drugu vegansku s kaparima.

Recept potražite u nastavku, a za više inspiracije, lijepih fotografija i novih ideja svakako zapratite HANJA Delights Instagram profil i, još važnije, za kakav poseban događaj razmislite o tome da priliku date upravo ovim talentiranim sestrama. Okusima vas sigurno neće razočarati, sigurni smo niti dekoracijom, a njihova jela, čini nam se, vrlo lako mogla bi postati i glavna tema druženja. Ili barem jedna od onih toliko potrebnih za probijanje leda kada se gosti napokon okupe za stolom.

Galette meets pogača from island Vis

Za prhko tijesto:

388g 550 tip brašna

226g maslaca (zamijeniti s veganskim maslacem ili margarinom za vegansku verziju)

malo soli

236ml vode

Za nadjev:

1 mala teglica kapara (ako radite vegansku ili vegetarijansku verziju)

1 mala teglica inćuna

1 teglica šalše od rajčice

začinsko bilje (ružmarin i/ili timijan)

par žlica maslinovog ulja

sol i papar

Priprema:

Pećnicu zagrijte na 200C. Napravite prhko tijesto rukama ili u stojećem mikseru. Podijelite ga na dva jednaka dijela, zamotajte u prozirnu foliju i ostavite najmanje sat vremena u frižideru da se stegne, tako će vam biti lakše s njime rukovati. Razvaljajte prvo tijesto - prvi sloj na otprilike 1,5 centimetar debljine i polako premjestite na pleh na koji ste prethodno stavili papir za pečenje (možete se igrati s oblicima, kvadrat ili krug, sasvim je svejedno, važno je samo da su vam oba sloja jednakog oblika). Po njemu ravnomjerno pospite šalšu od rajčice, ostavljajući rub 1 cm ruba bez šalše (kao kada radite pizzu), i po njemu pospite inćune ili kapare (ako radite vegansku verziju), pospite malo začinskog bilja, maslinovog ulja i papra (ako je šalša već slana nije potrebno dodatno soliti jer su inćuni slani, ali ako radite samo s kaparima, slobodno dodajte još soli). Razvaljajte drugi dio tijesta - drugi sloj, na istu debljinu i sličan oblik i polako preklopite preko prvog sloja. Rubove učvrstite ili motanjem, ili pritiskanjem vilice kako bi se oba sloja spojila. Premažite maslinovim uljem, napravite par uboda s vilicom kako bi ušao zrak i pospite začinskim biljem. Stavite peći u zagrijanu pećnicu na 25-30 minuta. Svaka pećnica je različita, možda će vam trebati i 35 minuta. Redovito provjeravajte, tijesto je gotovo kad dobije zlatnu boju. Nakon što je tijesto pečeno izvadite ga iz pećnice i po želji dodajte još soli, papra i maslinovog ulja. Ostavite da se ohladi i tek nakon 20-ak minuta režite na male kvadratiće. Poslužiti se može i toplo, ali i hladno.

Napomena!

Slobodno se igrajte sa sastojcima, parmezan bi se dobro uklopio, pinjoli također, šalša može biti domaća ili kupovna, s više ili manje začinskog bilja, a možete dodati i sirovi češnjak dok nadjevate tijesto. Ako nikada do sada niste pravili prhko tijesto, slobodno konzultirajte internet.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. prosinac 2024 14:21