Kako će izgledati budućnost? Pitanje na koje su brojne knjige, filmovi, videoigre i stripovi pokušavali dati odgovor zapravo uvijek ostaje neodgovoreno. U vrijeme prvih "Ratova zvijezda" i "Zvjezdanih staza" svi su bili uvjereni da je budućnost neminovno vezana uz otkrivanje svemira. "Povratak u budućnost" i "Peti element" filmovi su koji su predviđali tehnološki napredak na zemlji, auti su letjeli, skateboardi lebdjeli, ali primjerice revolucionarni razvoj interneta i komunikacije prikazan je primitivnijim od onoga što već danas imamo. O postapokaliptičnim i katastrofičnim scenarijima budućnosti da i ne govorimo.
Postoje ljudi koji su od zamišljanja i predviđanja budućnosti napravili biznis. I pritom ne mislimo na scenariste i producente ZF filmova, nego na ozbiljne znanstvenike čije se zanimanje naziva - futurolog. Baza za njihova predviđanja nije, kao kod filmaša, mašta, nego detaljne analize postojećih stanja i tehnologija na temelju kojih se predviđa što bi se na pojedinom polju društvenog, poslovnog i privatnog životu moglo promijeniti u budućnosti. Futurologe kao savjetnike koriste tvrtke koje njihove analize koriste u procesu upravljanja rizicima i donošenju dugoročnih poslovnih odluka. Kako će izgledati svijet za pet, deset, dvadeset ili trideset godina? Ako se sjetimo da mobilnu tehnologiju masovno koristimo manje od 20 godina, da su prije 70-ak godina televizor i kino predstavljali revoluciju informiranja i zabave, da su roboti i umjetna inteligencija bili znanstvena fantastika prije jednog desetljeća...
Možemo sa sigurnošću reći da nas i u narednim godinama čekaju uzbudljive promjene. Like! je razgovarao s četvero vodećih futurologa uoči njihova gostovanja na konferenciji Future tense, koja se 2. listopada održava u zagrebačkoj Laubi. Htjeli smo prvi saznati ono o čemu će se tamo govoriti: kako ćemo živjeti i poslovati u budućnosti, kako će izgledati naša svakodnevica? Konferencija će predstaviti generalna futurološka predviđanja, ali će ujedno biti zastupljene i specifične teme poput pametnih gradova, o kojima će govoriti futurolog Arica Dromija, dr. Morgaine Gaye predstavit će predviđanja vezana uz industriju hrane, David Birch pričat će o razvoju novih načina plaćanja, a futurolog Gerd Leonhard o utjecaju eksponencijalnog razvoja tehnologije na život čovjeka. Zanimljivo je da će određeni broj kotizacija za konferenciju biti moguće kupiti kriptovalutama. A tko je za njih čuo prije samo pet godina?
ŠTO ĆEMO JESTI? Pametni uređaji pratit će naš DNA i javljati nam što tijelu treba.
Dr. Morgaine Gaye futurologinja je koja se specijalizirala na temu prehrane. Dr. Gaye istražuje nadolazeće promjene u konzumaciji namirnica i predviđa što ćemo jesti za 5 do 10 godina. Futurologinja Gaye predaje na sveučilištu Nottingham Trent u Londonu i sveučilištu Lund u Švedskoj. Redovito drži predavanja, seminare, radi akademska istraživanja, objavljuje publikacije, piše novinske članke te savjetuje prehrambene kompanije. Jedno je od predviđanja futurologinje da ćemo u budućnosti koristiti uređaje direktno povezane s našim DNK, koji će nam ukazivati što bismo trebali jesti u tom danu da bismo iskoristili svoj puni potencijal.
Uređaje ćemo koristiti u vlastitoj kuhinji i u trgovinama te ćemo na temelju njihove analize birati namirnice. Dr. Morgaine Gaye smatra da se okus, iako ga poimamo kao biološko iskustvo, može promatrati kao socijalni fenomen. Ističe da bez obzira na to što jedemo ili ne jedemo, sa svime što kupujemo, uzgajamo i konzumiramo donosimo osobne, kulturne, društvene i političke odluke te tako održavamo vlastite kulturne obrasce. Za kreiranje predviđanja važni su različiti faktori, od pakiranja, kulture, tradicije, religije, proizvoda koji se trenutačno mogu naći na policama do proizvoda koji su se prestali proizvoditi ili prodavati. Kao futurologinja prehrane dr. Gaye istražuje zašto konzumiramo određene namirnice te predviđa buduće trendove koji zahvaćaju cjelokupno društvo, ne ostavljajući pojedincu previše
mogućnosti da ostane nezahvaćen određenim globalnim trendom. O samom procesu pretpostavljanja budućih trendova, Gaye kaže: "Prehrana je prilično složen proces jer postoji mnogo faktora koji igraju veliku ulogu. Ne radi se samo o onom što nam se sviđa sada, nego i onom što je naša obitelj konzumirala, onom uz što smo odrasli i kulturi u kojoj smo rođeni, jer smo počeli razvijati svoje preferencije za miris 3 mjeseca in vitro".
U narednih 200 godina čovječanstvo će se promijeniti više nego u posljednjih 300.
FINANCIJE BUDUĆNOSTI: Papirnati novac nestaje, stiže "pametni novac".
Futurolog David Birch ujedno je pisac, savjetnik i komentator digitalnih financijskih usluga. Osnivač je Consult Hyperion, nezavisne konzultantske tvrtke te autor nekoliko knjiga: "Before Babylon", "Beyond Bitcoin", "Identity is the New Money" i "Digital Identity Management". Birch je komentator elektroničkog poslovanja na BBC televiziji i radiju, Sky kanalu i dr. Total Payments, pak, ocijenila ga je najutjecajnijim europskim komentatorom na temu novih plaćanja, a njegov račun na Twitteru jedan je od deset korisničkih računa koji slijede inovatori, zajedno s Billom Gatesom i Richardom Bransonom.
Na konferenciji Future Tense u zagrebačkoj Laubi Birch će govoriti o budućnosti plaćanja. Birch ističe da su društvene mreže i mobilni telefoni ključne tehnologije. Omogućit će izgradnju infrastrukture identiteta koja može poboljšati privatnost i sigurnost. Predviđanje koje Birch smatra sigurnim jest da će novac uskoro biti suvišan. Na njegovu mjestu vidjet ćemo nove digitalne valute. Tehnologija je, govori Birch, iz fizičkih predmeta novac pretvorila u nematerijalnu informaciju. "Dolaskom pametnih kartica, mobitela i Bitcoina postalo je lakše nego ikad stvoriti nove oblike novca. Bitno je da je novac također neodvojivo povezan s našim identitetom. Vaša kartica ili telefon sigurnosni su uređaj koji vas može identificirati - i povezati informacije o vama s vašim novcem. Korištenje gotovine već je u padu i sigurno će nestati iz pristojnog društva. Najnovija tehnologija omogućit će pametan novac. To će biti novac koji odražava vrijednosti zajednica koje su ga proizvele. Budući novac znat će gdje je, tko ga koristi i za što su ga koristili", ističe Birch.
RAZVOJ TEHNOLOGIJE: Stižu roboti... Nakon vozača i liječnika, na redu su suci i bankari.
GERD LEONHARD jedan je od vodećih svjetskih futurologa koji fokus stavlja na skora predviđanja u području poslovanja, društva, medija, tehnologije i komunikacija. Wall Street Journal prozvao ga je jednim od vodećih medijskih futurologa. Gerd Leonhard autor je šest knjiga s više od 1500 angažmana u 50 zemalja na polju futurologije. Ujedno je osnivač agencije The Futures Agency, koja okuplja više od 30 futurologa.
Upravo o tome što nas očekuje u sljedećih 10 godina, kad je riječ o utjecaju tehnologije na čovječanstvo, govorit će na konferenciji Future Tense. Leonhard smatra da ćemo u budućnosti biti potpuno ovisni o strojevima u svakom aspektu našeg života, predviđa "spajanje" čovjeka i strojeva kroz proširenu stvarnost (augmented reality), virtualnu stvarnost, holograme, implantate i sučelja koji su projektirani pomoću nanotehnologije i sintetske biologije. Kao primjer navodi da za pet godina neće biti potrebno pretraživati na Googleu gdje se nalazi najbolji sushi u nekom gradu ili što pojesti, sustav će već znati gdje smo, što trebamo i želimo jesti, s kim smo i koliko novca imamo na raspolaganju.
Gerd ističe da će se čovječanstvo u nadolazećih 20 godina promijeniti više nego što se promijenilo u posljednjih 300 godina. Napominje da je trenutačno ključno pitanje za razvoj čovječanstva kako voditi i usmjeriti razvoj znanosti i tehnologije da bi u konačnici ispunili svoju primarnu funkciju, a to je služiti čovječanstvu i njegovu napretku. Leonhard najvećom promjenom u smjeru ljudskog razvoja smatra pojavu umjetne inteligencije i promjene ljudskog genoma te ističe da jednako moramo ulagati u čovječanstvo koliko u tehnologiju.
Naglašava da umjetna inteligencija (AI) daje potencijal za procvat kao nikad prije. Ali istovremeno nosi i rizik od samouništenja: "AI će biti najbrži i najveći generator bogatstva našeg vremena. Pomoći će čovječanstvu liječiti bolesti, omogućiti pametne gradove, rješavati naše ekološke izazove i redefinirati siromaštvo. Ovdje je potencijal ljudskog društva da prođe čudesnu nadogradnju i doživi budućnost koju nije mogao zamisliti ni u najluđim snovima". Podsjećajući da je računalo već danas najbolji igrač šaha te vozač, kaže da će samoupravni automobili eliminirati 90 % smrtnih slučajeva u prometu, a AI dijagnostički sustavi pomoći će u sprječavanju smrtnih slučajeva eliminacijom ljudskih pogrešaka. Predviđa da su suci, bankari i odvjetnici sljedeći na meti AI zamjene, uz napomenu da ovaj popis, zahvaljujući doista impresivnom životopisu AI ide i dalje.
Sve veća robotizacija našeg svijeta znači sve manju kontrolu nas nad samim sobom, stoga Leonhard upozorava da ne trebamo izgubiti naše ljudske osobine: emocije, spontanost, intuiciju i maštu samo da bismo išli ukorak sa strojevima. Na pitanje kako ćemo znati kad smo prešli prag postanka poput strojeva, odgovara: "kad naša tijela više ne budu središnja za naš identitet". "Znanstvena fantastika postaje znanstvena činjenica", ističe ovaj futurolog.
GRADOVI BUDUĆNOSTI: Leteći automobili, autonomna vozila... Tko će na vrijeme prilagoditi infrastrukturu?
ARIC DROMi je glavni futurolog za jednog od najpoznatijih i najcjenjenijih svjetskih proizvođača vozila i vodećeg programera premium, autonomnih i električnih vozila. Dromi pokriva razvoje trendova na poljima znanosti i tehnologije, ekonomije, politike, demografije i zaštite okoliša, a u Zagrebu će govoriti na temu pametnih gradova. Priznati futurolog smatra da nam područja poput umjetne inteligencije, robotike, genetike, biotehnologije, neurotehnologije i prilagodljive stvarnosti omogućavaju da preispitamo i prenamijenimo svaki aspekt našeg postojanja.
Na pitanje što misli kako će gradovi izgledati u budućnosti odgovara da nije siguran hoće li to uopće više biti gradovi te dodaje: "Sve više smo svjedoci migracija unutar država, pa tako danas 50 % populacije svijeta živi u gradovima, a očekuje se da će se taj broj povećati na 75 % u idućih nekoliko godina".
Ako pogledamo bilo koji grad iz ptičje perspektive, vidjet ćemo da u prosjeku 75 % grada danas čine ceste i parkirališta. Sve više ljudi želi živjeti u gradu, a grad ima određenu sposobnost povećanja da bi zadovoljio potrebe ljudi koji migriraju. Stoga ćemo se, kako tvrdi Dromi, susretati s novim gospodarskim i poslovnim modelima po kojima će gradovi funkcionirati. "Ideja samoupravnih automobila, tj. robotskih automobila, eliminirat će potrebu za vlasništvom u gradovima. Oslo, Helsinki i Amsterdam već razmatraju zabrane automobila s ručnim upravljanjem u gradskim centrima. U tom slučaju uklanjaju se određeni dijelovi potreba za takvom infrastrukturom, što bi značilo da bismo doslovno mogli početi redizajnirati ove prostore na potpuno novi način. Mislim da je to prvi korak koji ćemo vidjeti u bliskoj budućnosti", ističe Dromi.
Dromi predviđa da će dugoročno nestati potrebe za vlastitim automobilom u cilju odlaska s jednog mjesta na drugo. Podsjeća da Uber, Google i Airbus već gledaju na prostor iznad cesta; svi oni gledaju na druga vozila - od letećih automobila do autonomnih dronova i autonomnih taksija. Samo će promjena na polju mobilnosti prisiliti masovno preusmjeravanje resursa u ono što će utjecati na energiju i komunikaciju u skladu s tim.
"Nedavno sam pročitao da je američko zakonodavstvo polagano počelo provlačiti neka pravila koja će ograničiti autonomne vožnje automobila u gradovima jer nemaju novca za prilagodbu infrastrukture. Prilikom intervjua za jedan časopis u Velikoj Britaniji rekao sam da će London, ako ne bude pažljiv, završiti kao grad trećeg svijeta za deset godina. To je moj pogled na sve glavne gradove u Europi i razvijenom svijetu. Mislim da su potencijali stvarne izgradnje grada koji je održiv i može prihvatiti potrebe budućeg društva na mjestima poput Afrike ili Južne Amerike - mjesta koja imaju potencijal za infrastrukturu i ne trebaju naknadno opremanje postojećih sustava, upravo zbog toga što trenutačno nemaju sustave", rekao nam je Dromi.
Foto: Shutterstock
Izvor: Magazin Like!
