ZLATKO KOPLJAR 'Moje skulpture od cigli iz Jasenovca govore o povijesti koju nismo nadišli'

Nakon završetka rata u logoru u Jasenovcu ostalo je mnogo opeka, koje su zatočenici proizvodili u logorskoj ciglani. S lokacije napuštenog logora, tog mjesta užasa, ljudi iz okolice su uzimali cigle i od njih su gradili svoje kuće.

Jednu od kuća koja je bila sagrađena u selu Jasenovac, a u kojoj danas nitko ne živi, pronašao je umjetnik Zlatko Kopljar. I za nekoliko tisuća kuna otkupio je cigle s ove ruševine. Od cigli iz kompleksa Jasenovac, iza kojih je ubijeno i 20.101 dijete mlađe od 14 godina, Zlatko Kopljar oblikovao je pet skulptura.

Bez osuđivanja

Ove skulpture od jučer stoje ispred Hrvatskog doma likovnih umjetnika. - Kuće su bile porušene, ljudima je trebao materijal, ne treba ih osuđivati radi toga. Primjerice, gospodin od kojeg sam otkupio cigle pričao mi je kako je njegova baka koja je izgradila kuću bila partizanka te je cigle dobila - kaže Kopljar.

Ideju za cijelu priču dobio je prilikom obilaska Spomen-područja Jasenovac, gdje je čuo priču o građevinskom materijalu. Nije trebalo dugo da projekt realizira, a ističe pomoć Srpskog narodnog vijeća, Židovske općine Zagreb, Zajednice Roma te Spomen-područja Jasenovac.

Od materijala od kojih je bila sagrađena ta jedna kuća Kopljar je oblikovao pet monumentalnih, moćnih skulptura, koje pri vrhu izgledaju nedovršeno. Sve ih je stavio na danas standardizirani postament, takozvane Euro palete: - Brutalno je kada toliko cigli staviš na jednu paletu. Skulptura je nedovršena jer govori o tome da još nismo raščistili s povijesti, ponajviše s Drugim svjetskim ratom, niti nadišli neke situacije, a krenuli smo u novu situaciju. To je, također, i komentar na današnje stanje društva krivotvoritelja, društva čiji političari leže u Remetincu. No, ne mislim da je riječ o našoj specifičnosti. U cijeloj Europi postoje oni koji imaju problem s drugima, pogledajte naprimjer samo Mađarsku - kaže umjetnik.

Radikalne izvedbe

Zlatko Kopljar, počevši od devedesetih, svoje radove označava prvim slovom prezimena, i rednim brojem (“počelo me opterećivati smišljanje naziva za radove”); ovome je radu naziv “K-19”.

Diplomirao je slikarstvo na Accademia di belle arti u Veneciji, u klasi Carmela Zottija, i zanimljivo, kaže da mu je jedan od prvih uzora bio Paul Klee. Danas se najviše bavi instalacijama i videom.

Ne može se reći da nije bilo radikalnih izvedbi u sklopu spomenutog ciklusa “K-”; bilo da su prikazivali samoubojstvo samog umjetnika netom prije zabave (poruka da društvo danas ne treba umjetnost), bilo kad je u Americi, na bijeloj maramici klečao pred njujorškom burzom, Guggenheimom i ostalim mjestima moći, kako bi ukazao na poziciju pojedinca spram tih centara. (“To je bio moj prostor bijesa, nemoći, suosjećanja i slobode”).

Ne nedostaje mu, dakle, kritičke oštrice. Ipak, ova skulptura teška trideset tona jedna je od njegovih najradikalnijih izvedbi. Priča je moćna, poruka je jasna - cigle iz Jasenovca na jednom od glavnih gradskih trgova.

Nameće se i pitanje kakve reakcije očekuje. - Nastojim gledati pozitivno na ovo društvo i očekujem pozitivnu komunikaciju - odgovara. Da li je Kopljar previše optimističan, ostaje vidjeti. Valja se nadati da će skepsa koja se neminovno javlja kao posljedica današnjeg društva, ostati utišana.