ZNANSTVENA NOVINARKA JUTARNJEG PREDLAŽE Malo drugačije knjige za ljeto umjesto ležerne beletristike

Ljetni je odmor idealno doba za čitanje knjiga iz popularne znanosti. Iako se izdavaštvo na tom području u Hrvatskoj još nije oporavilo i doseglo razmjere koje je imalo prije desetak godina, izdvojili smo neke od popularno-znanstvenih knjiga objavljenih kod nas u posljednjih sedam- osam mjeseci.

1. Blesimetar, Saša Ceci

Prije deset godina Saša Ceci, fizičar Instituta “Ruđer Bošković”, počeo je na našem portalu Jutarnji.hr pisati popularno-znanstveni blog Blesimetar. Koristeći u svojim blogovima znanstvenu metodu, ali istodobno i kolokvijalni izričaj, Ceci je stekao velik krug čitatelja.

Svoje blogove objavio je 2013. godine u knjizi “Blesimetar iliti koliko je krivo biti u krivu” (izdavač KruZak). U međuvremenu je Saša Ceci postao jedan od vodećih popularizatora znanosti u našoj zemlji. Jedan je od autora i voditelja znanstvene emisije HRT-a “Treći element”, dopredsjednik Hrvatskog fizikalnog društva te jedan od organizatora i voditelja popularnih Skeptika u pubu.

Nedavno je izdavačka kuća In.Tri, specijalizirana za knjige iz popularne znanosti, objavila drugu Cecijevu knjigu “Blesimetar: šest godina stariji, nimalo pametniji”. Zbirka je to Cecijevih blogova, tekstova izašlih u novinama te na Facebooku koji je postao njegov omiljeni medij u svakodnevnom tumačenju svijeta oko nas.

2. Anaksimandrova revolucija, Carlo Rovelli

Talijanskog fizičara Carla Rovellija posljednjih godina nazivaju “novim Stephenom Hawkingom”. Od 1988. godine, kad je Hawking objavio glasovitu “Kratku povijest vremena”, nijedna popularno-znanstvena knjiga nije se tako prodavala kao Rovellijeva knjiga “Sedam kratkih lekcija iz fizike” iz 2014., koja je prevedena na više 40 jezika, uključujući i hrvatski (izdavač je Vuković&Runjić).

Zanimljivo je da je hrvatska izdavačka kuća Tim press još 2015. godine izdala Rovellijevu knjigu “A što ako vrijeme ne postoji”, a isti je izdavač nedavno objavio i njegovu knjigu “Anaksimandrova revolucija ili kako je rođena znanstvena misao”. Pišući o Anaksimandru kao prvom znanstveniku, Carlo Rovelli, teorijski fizičar koji je i odličan poznavatelj filozofije i povijesti, promišlja o prirodi znanstvene misli.

“Znanstvena misao sustavno je istraživanje novih načina spoznaje svijeta. Spoznaja se rađa činom pobune, uvažavajući, ali i korjenito mijenjajući postojeće znanje. To je, također, najvrednije naslijeđe i najbolji doprinos Zapada svjetskoj civilizaciji kakva se danas oblikuje”, poručuje Rovelli.

3. Blijedi jahač, Laura Spinney

Španjolska gripa, najstrašnija pandemija koja je poharala čovječanstvo, između ožujka 1918. i ožujka 1920. godine odnijela je između pedeset i sto milijuna ljudi, možda više nego Prvi i Drugi svjetski rat zajedno. O tom “plimnom valu smrti” govori knjiga “Blijedi jahač: Kako je španjolska gripa 1918. promijenila svijet” britanske znanstvene novinarke Laure Spinney, koju je izdavačka kuća VBZ objavila prije nekoliko mjeseci.

Iako se trag virusa gripe ili influence može pratiti daleko u povijest, sve do starogrčkog liječnika Hipokrata, nijedna od pandemija iz prošlosti ne može se mjeriti sa španjolskom gripom koja je stigla u svaki kutak našeg planeta (izuzevši Antarktiku) te pogodila 500 milijuna ljudi, što je bila trećina tadašnjeg stanovništva Zemlje.

U svojoj napetoj i zanimljivoj knjizi Laura Spinney prati zlokobnu “španjolku”, koja je napala čovječanstvo u tri vala, pokušava riješiti misterij njezine ubojitosti te razmatra njezin utjecaj na svjetsku politiku, međurasne odnose i obiteljske strukture.

4. “21 lekcija za 21. stoljeće”, Yuval Noah Harari

Izraelski povjesničar Yuval Noah Harari, redoviti profesor svjetske povijesti na Hebrejskom sveučilištu, posljednjih se godina prometnuo u jednog od vodećih svjetskih intelektualaca. Svjetsku slavu stekao je 2014. godine knjigom “Sapiens: Kratka povijest čovječanstva”, uzbudljivim prikazom čudesnog evolucijskog i povijesnog puta koji je prošla naša vrsta.

Zatim je 2016. godine objavio novu uspješnicu “Homo Deus” u kojoj se bavi budućnošću naše vrste, predviđajući stvaranje superljudi pomoću genetskog inženjerstva i umjetne inteligencije. Prošle je godine, pak, objavio knjigu “21 lekcija za 21. stoljeće”, zbirku eseja dijelom pisanih za New York Times. Knjigu je kod nas objavila izdavačka kuća Fokus, zaslužna i za hrvatske prijevode “Sapiensa” i “Homo Deusa”.

U svojim esejima Harari se bavi globalnim temama poput terorizma, imigracije, nacionalizma, lažnih vijesti, umjetne inteligencije i nuklearne prijetnje te njihovim utjecajem na živote pojedinaca.

5. Digitalna demencija, Manfred Spitzer

Njemački neuroznanstvenik i psihijatar Manfred Spitzer, uz britansku neuroznanstvenicu Susan Greenfield i američkog publicista Nicholasa Carra, prvi je upozorio kako nove digitalne tehnologije slabe čovjekove intelektualne sposobnosti. Manfred Spitzer, direktor Psihijatrijske sveučilišne bolnice u Ulmu i osnivač Centra za neuroznanost u tom gradu, skovao je termin “digitalna demencija”, niz kognitivnih i drugih promjena što se događaju osobama koje se pretjerano oslanjaju na digitalne tehnologije.

Tijekom svojih istraživanja Spitzer je otkrio kako prekomjerna uporaba digitalne tehnologije uzrokuje pad u kognitivnim sposobnostima mladih ljudi te je 2012. godine objavio bestseler “Digitalna demencija: Kako mi i naša djeca silazimo s uma”.

Izdavačka kuća Ljevak objavila je krajem 2018. godine hrvatsko izdanje “Digitalne demencije” čijoj je promociji nazočio i Spitzer. Njegov se dolazak očekuje i krajem ove godine kada će Ljevak objaviti njegovu uspješnicu “Usamljenost”.

6. Znanje u digitalnom dobu, Petar Jandrić

Digitalnom dobu posvećena je i knjiga “Znanje u digitalnom dobu: razgovori s djecom jedne male revolucije”, koju je objavila izdavačka kuća Jesenski i Turk. Autor knjige Petar Jandrić, izvanredni profesor na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, bavi se spojem kritičke pedagogije s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.

Knjiga donosi 16 razgovora sa znanstvenicima i stručnjacima iz područja filozofije, povijesti, medijske teorije, obrazovnih znanosti, aktivizma i umjetnosti što ih je autor vodio tijekom pet godina. Među Jandrićevim sugovornicima su i Peter McLaren, stručnjak na području suvremenog obrazovanja, filozof tehnike Andrew Feenberg, teoretičar medija Richard Barbook i drugi.

7. O imunitetu: cijepljenje, Eula Biss

Pokret roditelja koji ne žele cijepiti svoju djecu posljednjih je godina ojačao i u Hrvatskoj. Unatoč naporima liječnika, stručnjaka i novinara da ih uvjere u važnost cijepljenja, mnogi roditelji i dalje odbijaju jedno od najvećih dostignuća medicine iz straha da će naštetiti njihovoj djeci. Knjiga Eule Biss “O imunitetu: cijepljenje”, koju je prije nekoliko mjeseci objavio izdavač In.

Tri, idealno je štivo za sve roditelje. Naime, Eula Biss, autorica bestselera “Bilješke iz ničije zemlje”, knjigu je napisala iz pozicije mlade majke koja se suočila sa strahovima za svoje dijete. Pritom je spoznala da ne može imunizirati svoje dijete, a ni sebe, od svijeta.