OPREZ!

Invazija opasnog azijskog stršljena na Europu, stručnjak objašnjava: Evo kako ga prepoznati i što ako naiđemo na gnijezdo

Azijski dolazi na područja koja prirodno nastanjuje europski stršljen, pa se ove dvije vrste često mijenjaju kod određivanja

Ilustracija

 CROPIX

Azijski stršljen je invazivna strana vrsta koja je u Europu došla 2004. godine. Prema dosadašnjim saznanjima ova vrsta još nije prisutna u Hrvatskoj, ali je uspostavila populacije ili je zabilježena u nekim europskim zemljama - Francuskoj, Portugalu, Njemačkoj, Belgiji, Španjolskoj, Italiji, Švicarskoj, Nizozemskoj, Mađarskoj i u Velikoj Britaniji, objavili su iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP).

Azijski stršljen u Europi dolazi na području kojeg prirodno nastanjuje europski stršljen, pa se ove dvije vrste često mijenjaju kod određivanja. Glavne razlike između navedenih vrsta su u veličini, obojenosti, morfološkim detaljima, kao i u detaljima životnog ciklusa.

Stršljen (Vespa crabro) je široko rasprostranjen u Hrvatskoj i nešto je veći od azijskog stršljena. Noge su mu jednolično smeđe obojene, a zadak (zadnji dio tijela) žuto s jasnim kontrastima žutih i crnih pruga.

image

Azijski i stršljen uobičajen u našim područjima

Jose Antonio PeÑas/sciencephoto/profimedia

Azijskog stršljena (Vespa velutina nigrithorax) karakterizira dominantno crno-smeđa boja tijela s dvobojnim nogama (crno-žuto) te širim narančastim pojasom na stražnjem dijelu tijela.

Azijski stršljen (Vespa velutina nigritorax) je invazivna vrsta koja je u Europu prvi put unesena u jugozapadnu Francusku. Potiče iz Azije gdje prirodno nastanjuje područja od sjevernog Pakistana i sjeverozapadne Indije preko Nepala do jugoistočne Kine i Tajvana, kao i Indokinu i Indoneziju.

Brzo širenje azijskog stršljena u Europi, koje donosi ekološke i ekonomske štete te je opasnost za zdravlje ljudi, potaknulo je Europsku uniju da ga stavi na Unijin popis. Ovim propisom, EU od svojih članica traži efikasno upravljanje i razvijanje strategija za rano otkrivanje, kontrolu i sprečavanje širenja invazivnih stranih vrsta.

Hrvatskoj najbliže uspostavljene populacije azijskog stršljena za sad su zabilježene na sjeveru Italije, a pojedinačne jedinke za koje se ne zna jesu li uspostavile populaciju zabilježene su i na sjeveru Mađarske i Sloveniji.

Azijski stršljen invazivna je strana vrsta unesena u Francusku putem pasivnog i slučajnog transporta matica posredovanog ljudima. Zahvaljujući svojoj sposobnosti širenja, vrsta je brzo kolonizirala nekoliko europskih zemalja šireći se oko 18 kilometara godišnje.

- Putevi unosa u Hrvatsku su: prirodna distribucija vrste, transport drvne mase, uvoz i transport svježeg voća, povrća i rezanog cvijeća, trgovina hortikulturnim materijalom uključujući i zemlju, kretanje kamiona i ostalih vozila i prijenos košnica s medonosnim pčelama - objavili su iz HAOP-a.

Iako europska medonosna pčela (Apis mellifera) ima obrambene mehanizme protiv zavičajnih predatora, nije razvila efikasnu obranu protiv azijskog stršljena. Ovaj predator napada i ubija pčele blizu košnica, što rezultira direktnim smanjenjem broja radilica. Međutim, on ima i indirektan, ne tako očigledan, utjecaj na pčelinju zajednicu. Naime, prisustvo nekoliko jedinki azijskog stršljena u pčelinjaku može rezultirati pojavom stresa u toj mjeri da radilice uopće ne izlaze iz svojih košnica. Ovaj efekt se naziva “prekid sakupljanja hrane” i direktno utječe na smanjenu aktivnost zajednice i proizvodnju pčelinjih proizvoda.

Azijski stršljen nije agresivan van neposredne blizine gnijezda, ali veličina njihove zajednice i potencijalna blizina naseljima predstavlja opravdani razlog za zabrinutost. Čak i uobičajene aktivnosti čovjeka u blizini gnijezda mogu uznemiriti stršljene, navodeći ih na napad.

Početkom proljeća ih se najviše viđa, pa treba posebno obratiti pažnju na zaklonjena i natkrivena mjesta, često unutar građevina, gdje se mogu pojaviti manja primarna gnijezda. Tijekom ljetnih mjeseci i u ranu jesen, azijski stršljeni često se mogu vidjeti u blizini pčelinjaka, posebno ako se veći broj košnica nalazi na nekom prostoru. Također, mogu se skupiti i oko drugih izvora hrane, kao što su skladišta voća ili pogoni za preradu ribe.

Kasnije u jesen, sa opadanjem lišća, velika sekundarna gnijezda. To su ona gnijezda koja gradi radilica visoko u krošnjama za cijelu koloniju stršljena i ona su vidljiva na drveću.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. rujan 2024 10:13