MILANOVIĆ O SLUČAJU FRANAK 'Čuvao sam municiju tri godine i bio vrlo blag prema bankama'

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović danas boravi u službenom posjetu Republici Estoniji. U izjavi za medije kazao je da će Hrvatska 1. srpnja 2015. godine, kada je najranije moguće, poslati zahtjev za članstvo i ulazak u Schengensku zonu, a komentirao je i krizu s frankom, javlja N1 televizija .

Milanović je rekao kako se razmatra konverzija kredita u kune po uzoru na model koji je primijenila Mađarska krajem prošle godine.

"Srećom, hrvatski bankarski sustav bio je dosta pouzdan. Nikad nije bio izložen rizičnim zaduživanjima i ne postoji znak bankarske krize u Hrvatskoj. Nisu bili dovoljno oprezni kada su nudili jeftine kredite prije šest, sedam i osam godina. Banke će morati preuzeti trošak u ovom slučaju.

Osim toga, razmatramo mogućnost uvođenja posebne izlazne klauzule koja bi se primjenjivala retroaktivno pa će ljudi morati procijeniti žele li ostati u nekretnini ili odustati od nje kao vlasnik i u njoj boraviti kao podstanari. Čak i ako će to utjecati na njihovu kreditnu sposobnost".

"Čuvao sam municiju tri godine i bio vrlo blag prema bankama. Sada i one moraju sudjelovati u rješenju", rekao je Milanović.

Milanović je prvi put javno potvrdio da se razmatra model sličan jednom od rješenja koji je, između ostalih, ponudila Hrvatska narodna banka.

Kako su ranije objasnili u HNB-u, to bi značilo da se bez zakonskih intervencija u odnose osmisli paket regulatorno-poreznih mjera kojima bi se, bez korištenja proračunskih sredstava, banke dopunski motivira na rješavanje odnosa s financijski slabim klijentima. U današnjoj situaciji u interesu je banaka riješiti taj problem, budući da su cijene nekretnina niske, tržišta nelikvidna, a šansa naplate od klijenta nakon prodaje nekretnine vrlo je mala. Zato je bankama u većini slučajeva sporazumno rješenje koje stanare ostavlja u nekretnini bolje od deložacije.

Takva su rješenja bolja i dužnicima jer ih izlažu mnogo manjem stresu i trošku. Da bi banke preuzele aktivniju ulogu u kreiranju rješenja, potrebno ih je podržati regulativom. Takva bi rješenja bila preugovaranje kredita polazeći od današnje vrijednosti nekretnine i kreditne sposobnosti dužnika, a u krajnjem slučaju prijenos nekretnine na banku s dugoročnim ugovorom o zakupu i pravom prvokupa nekretnine. Tijekom trajanja zakupa klijent bi imao mnogo niže troškove nego što ima danas, a zbog posebnih bi poreznih bonifikacija bio u prednosti pri ponovnoj kupnji iste nekretnine. Nositelji su u tom slučaju banke, HNB i Vlada RH.

Premijer Milanović kazao je i da se razgovaralo o ulasku Republike Hrvatske u Schengensku zonu, što je ocijenio iznimno značajnim pitanjem za našu zemlju. Pojasnio je da će Hrvatska 1. srpnja 2015. godine, kada je najranije moguće, poslati zahtjev za članstvo i ulazak u Schengensku zonu. Kazao je da Hrvatska puno očekuje od ulaska u schengenski prostor jer smo turistička ekonomija, zavisimo od profitabilne turističke industrije te slobode kretanja i sigurnosti naših gostiju, koji su većinom iz zemalja EU.

Milanović je čestitao Estoniji jer su upravo brodovi estonijskog brodogradilišta prošli na natječaju Programa Europske unije za Hrvatsku IPA 2008. "Nadzor plave granice - faza II." za nabavu patrolnih plovila s ciljem jačanja operativnih kapaciteta hrvatske granične policije. Plovila su 2013. godine predana Hrvatskoj i njima se nadzire hrvatska granica.

U sklopu posjeta Milanović je obišao i izložbeni salon "e-Estonia Showroom" te prisustvovao prezentaciji estonskih IT rješenja. Sastao se s izvršnim direktorom Agencije Europske unije za opsežne informacijske sustave Krumom Garkovim, a nakon toga i s predsjednikom Vlade Republike Estonije Taavijem Rõivasom, javlja N1 televizija.