POVIJESNA SENZACIJA: Kraljica Domaslava, najstarija hrvatska vladarica, živjela je u 10. stoljeću!

U mističnim vremenima prve polovice 10. stoljeća na hrvatskom je prijestolju sjedila kraljica Domaslava, majka ili kći, nažalost, neodgonetnutog vladara. To je najstarije, za sada pronađeno, spominjanje imena neke hrvatske kraljice!

To senzacionalno otkriće imena hrvatske vladarice iz pradavnih vremena ”dešifrirao” je na fragmentima epigrafa oltarne pregrade u crkvi Svetog Vida na kamenitim vrletima Klisa povjesničar Neven Budak.

“Ja ... kralj Hrvata, sin kralja ..., zajedno sa svojom (ženom ili majkom, op. a.) kraljicom Domaslavom naložio sam da se napravi ovo djelo” (misli se na crkvu Svetog Vida), stoji na natpisu pronađenom u zidinama bivše džamije.

Izgubljena imena

Naime, crkva Sv. Vida nakon osmanskih osvajanja pustopoljina Dalmatinske zagore pretvorena je u džamiju, a nakon odlaska Turaka ponovno je bila obnovljena u crkvu.

- Splitski povjesničar umjetnosti Radoslav Bužančić prošle je godine pronašao tri kamena fragmenta najvjerojatnije iz prve polovice 10. stoljeća. Natpis je dao uklesati tadašnji hrvatski vladar koji je naložio gradnju crkve, ali njegovo ime, kao i ime njegova oca, nije pronađeno na ostacima, tvrdi profesor Budak. Izgubljena su. Ostao je samo natpis da se radi o kralju Hrvata ili Slavena jer fragment “orum” implicira ili “croat -orum” ili pak “sclav -orum”. S obzirom na to da je riječ o natpisu iz 10. stoljeća, profesor Budak drži da se najvjerojatnije ipak radi o “rex croatorum” - kralju Hrvata.

Muško ime Domagoj

- Prava je šteta što nisu pronađeni ostaci s njihovim imenima, jer bi nam dali puno podataka o hrvatskim vladarima iz toga vremena, no ipak je značajno znanstveno otkriće to što smo uspjeli saznati i ime jedne tadašnje vladarice, premda nije jasno je li ona supruga ili pak majka dotičnoga kralja - rekao je profesor Budak. Važno je pak da njezina titula osnažuje tvrdnju da su hrvatski vladari već od Tomislava koristili titulu “rex”.

Domaslava bi možda mogla biti, ustvrdio je profesor Budak, majka kralja Mihajla Krešimira , koji je vladao 949.-969. godine, ili nekog drugog od njegovih prethodnika, ali to je samo pretpostavka.

Kako crkva datira iz vremena prve polovice 10. stoljeća, “izgubljeni” vladar mogao bi biti Tomislav, Trpimir II, Krešimir I ili Miroslav. No, to su sve nagađanja, izjavio je Budak.

Neven Budak napominje kako je ime Domaslava u hrvatskoj povijesti i našoj ranosrednjovjekovnoj onomastici nepoznato. No, kako tvrdi, ta tvorba nije neuobičajena, a najsrodnije bi bilo muško ime Domagoj.

(...)

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA