PRVI PUT DOSTUPNI PODACI O UPLATAMA Od 2003. godine Kaptol je od države dobio 6 milijardi kuna

Katoličkoj crkvi u posljednjih 10 godina iz državnog proračuna isplaćeno je šest milijardi kuna.

Ovo je podatak koji je prvi put dostupan javnosti nakon što je Vlada odgovorila na zastupničko pitanje predsjednice Laburista Nansi Tireli. Ona je Vladu još u kolovozu pitala koliko je novca uplaćeno iz proračuna za sve vjerske zajednice, pa tako i Katoličku crkvu, od dana stupanja na snagu potpisanih ugovora s državom do danas. Vlada je detaljno i transparentno odgovorila koliko je od 2003. do kraja 2013. sredstava izdvojeno za sve vjerske zajednice, posebice za Katoličku crkvu, sa svih stavki proračuna.

Socijali manje

Hrvatska javnost godinama se pitala i spekulirala u kojem iznosu građani kroz poreze financiraju Katoličku crkvu, pa su se tako spominjali iznosi i do milijardu kuna godišnje, a sada napokon znamo - Crkvu godišnje u prosjeku financiramo s oko 600 milijuna kuna.

Dakle, država godišnje više daje Crkvi, nego, primjerice, siromašnima, koji kroz socijalnu pomoć godišnje dobiju tek oko 550 milijuna kuna.

A sve ostale vjerske zajednice - poput srpske pravoslavne, islamske, židovske, adventističke... - u posljednjih 10 godina od države su dobile 202,8 milijuna kuna, dakle trećinu iznosa koji Katolička crkva dobije godišnje. Ali, naravno, to je i opravdano jer u Hrvatskoj ima najviše vjernika katolika.

Odnos između Hrvatske i Vatikana o gospodarskim, pravnim, kulturnim, obrazovnim i vjerskim pitanjima reguliran je kroz četiri vatikanska ugovora koji su ratificirani u razdoblju od 1997. do 1998. Tim ugovorima država se obvezala financijski podupirati Katoličku crkvu. Iako su i nedavno sekularisti prosvjedovali i tražili ukidanje vatikanskih ugovora, činjenica je da se ti međunarodni ugovori s Vatikanom ne mogu tek tako ukinuti, niti je to namjera ove Vlade, već se mogu samo mijenjati, ali samo uz pristanak Crkve.

Ovih 600 milijuna kuna godišnje, koliko se izdvaja iz proračuna za Crkvu, predstavlja zapravo Vladinu obvezu koju ima prema vatikanskim ugovorima.

Zadnji ratificirani, ali najizdašniji ugovor je onaj o gospodarskim pitanjima. Godišnje se u prosjeku, prema tom ugovoru, za naknade, odnosno plaće klera, za karitativnu djelatnost, i obrazovanje svećenika, izdvaja 280 milijuna kuna. U 10 godina država je za tu namjenu isplatila 2,8 milijardi kuna. Treba reći i to da se Crkva u godinama krize, od 2009. do 2012. odrekla dijela prihoda, i to u prosjeku 40 milijuna kuna godišnje, ali u 2013. to nije bio slučaj, već im je država dodatno platila 70 milijuna kuna dugova iz 2000 do 2003.

Osim ovog izdašnog prihoda, Crkva godišnje dobije u prosjeku i 207,3 milijuna kuna za plaće vjeroučitelja.

Plaće vjeroučitelja

Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za plaće svih vjeroučitelja u osnovnim i srednjim školama, neovisno o kojoj se vjerskoj zajednici radi, iz državnog je proračuna u 2013. izdvojeno 230,3 milijuna kuna. Budući da je više od 90 posto učitelja katoličkog vjeronauka, u MZOS-u procjenjuju da su u 10 godina za tu namjenu potrošili 2,1 milijardu kuna, a od 2011. financiraju i 14 katoličkih škola, za što su do danas potrošili nešto manje od 100 milijuna kuna.

Crkva u prosjeku godišnje dobije i oko 60 milijuna kuna za zaštitu crkvi koje su spomenik kulture. Tako je Ministarstvo kulture za tu svrhu od 2003. do 2013. isplatilo 602,8 milijuna kuna.

Uz to, Crkvi se svih ovih godina isplaćivao i novac iz proračunske zalihe za obnovu i gradnju crkava, samostana i ostalih vjerskih objekata.

Za tu je namjenu u posljednjih 10 godina utrošeno 103,5 milijuna kuna ili prosječno 10-ak milijuna kuna godišnje. Financijski najizdašnija godina za Crkvu bila je 2007., za vrijeme Vlade Ive Sanadera, kada joj je iz zalihe za obnovu i gradnju isplaćeno 71,5 milijuna kuna.

Skupi Ordinarijat

Obnavljale su se tada crkve i samostani u svim dijelovima Hrvatske, a najviše je dobila Požeška biskupija i to 4,3 milijuna kuna za preuređenje katedralne crkve Sv. Terezije Avilske u Požegi. Te je godine i Islamski centar u Zagrebu za uređenje dobio 4,2 milijuna kuna.

Država iz proračuna financira i vojni ordinarijat na Ksaveru. Za plaće i materijalne rashode ordinarijata u posljednjih 10 godina potrošeno je 115,5 milijuna kuna, odnosno godišnje u prosjeku 11,5 milijuna kuna.

Prema ugovoru o dušebrižništvu katoličkih vjernika u Ministarstvu unutarnjih poslova, za plaće i donacije u MUP-u te za hodočašća policajaca, u 10 godina izdvojeno je gotovo 35 milijuna kuna. Zanimljivo je da je taj iznos rastao na godišnjoj razini od dolaska ove SDP-ove vlade, koju Crkva često proziva nenarodnom. Od 2011. do 2013. taj se iznos povećao za oko pola milijuna kuna.

Tu su još i naknade prema ugovoru o dušebrižništvu u bolnicama i domovima socijalne skrbi. Za to se godišnje izdvaja u prosjeku 1,3 milijuna kuna, odnosno od 2007. do 2013. potrošilo se ukupno 9,1 milijun kuna.

Naknada za imovinu

Kada je riječ o oduzetoj imovini, činjenica je da Crkva ima velik broj nekretnina koje su nacionalizirane, a to se pitanje trebalo rješavati međusobnim ugovorima.

Prema tom ugovoru, država je od 2006. do 2013. Crkvi isplatila ukupno 54,6 milijuna kuna, odnosno u prosjeku 6,8 milijuna kuna godišnje. Zanimljivo je, također, da je ova Vlada u prošloj godini Crkvi isplatila više nego dvostruko veći iznos nego što se plaćao ranije. Tako je u 2013. kao naknadu za oduzetu imovinu dobila 54,6 milijuna kuna.

Kada bi ovoj računici pribrojali i lokalne proračune koji financiraju Crkvu, kao i trošak tiskanja udžbenika za vjeronauk, te plaća sveučilišnih profesora na katoličko-bogoslovnim fakultetima, ovaj bi se godišnji iznos od oko 600 milijuna kuna sigurno dodatno uvećao za oko 100-tinjak milijuna kuna.