U tijeku je masovna operacija ušutkavanja u zemlji koja će za 30 dana ugostiti samu svjetsku elitu: ‘Kakva ljudska prava?‘

Ne donosite nam vaša ljudska prava u Azerbajdžan, izjavio je jedan od najviših dužnosnika te zemlje uoči najvažnijeg godišnjeg globalnog klimatskog samita (Cop 29) koji će se održati ovoga mjeseca u Bakuu.

Naime, u razgovoru za POLITICO, azerbajdžanski šef vanjske politike Hikmet Hajijev oštro je osudio pokušaje da se diskreditira njegova država i opisao ju kao "koordiniranu kampanju klevetanja i prljavu propagandu".

- To je stvarno odvratno - mi to doživljavamo kao neprijateljske radnje protiv Azerbajdžana. Preopterećenje dnevnog reda COP-a pitanjima koja nemaju izravnu i neposrednu vezu s klimatskim promjenama nije od pomoći, već je štetno. Klimatske promjene temelje se na znanosti. Ovdje nema mjesta nikakvoj ideologiji - poručio je Hajijev.

Sve se ovo događa samo nekoliko dana nakon što je utjecajni Human Rights Watch, nevladina organizacija koja se zauzima za zaštitu i promicanje ljudskih prava, objavio izvješće u kojem upozorava da je Azerbajdžan pokrenuo "okrutan napad na kritičare vlade, neovisne skupine i medije" samo nekoliko tjedana prije nego što će ugostiti tisuće političara, diplomata, stručnjaka za okoliš i aktivista.

Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev u rujnu ove godine pobijedio je izborima

Handout/Afp

Nevladina organizacija pozvala je zapadne političare da se zauzmu za "arbitrarno pritvorene" političke zatvorenike, za koje aktivisti kažu da nisu imali poštena suđenja.

Prošlog tjedna, gotovo 60 američkih pravnika, također je potpisalo otvoreno pismo pozivajući državnog tajnika Antonyja Blinkena da iskoristi COP29 kako bi "potražio trenutačno i bezuvjetno oslobađanje svih političkih zatvorenika, talaca i ratnih zarobljenika".

Azerbajdžan nije pokazao nikakav znak da bi mogao uopće razgovarati o takvom prijedlogu.

Što više, na sastanku prije COP-a u četvrtak u Bakuu, glavnom gradu Azerbajdžana, predsjednik države Ilham Alijev je ponovio retoriku svog šefa vanjske politike.

- Ne mogu a da se ne dotaknem klevetničke kampanje nekih medija s ciljem ocrnjivanja imidža Azerbajdžana. Takvi uzaludni pokušaji ne mogu nas odvratiti od postizanja naše plemenite misije: borbe protiv negativnih utjecaja klimatskih promjena - poručio je.

Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev, armenijski premijer Nikol Pashinjan i bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko u Kremlju,

Sergei Ilnitsky/Afp

Tvrde da ovogodišnji COP želi učiniti "COP-om mira", pritom pozivajući na primirje između zaraćenih zemalja od Europe do Bliskog istoka. Međutim, prije godinu dana upravo je Azerbajdžan pokrenuo vojnu ofenzivu kako bi vratio regiju Nagorno-Karabah, što je izazvalo masovni egzodus 100.000 etničkih Armenaca.

Rusija tada nije pomogla Armencima - premda je, kao i Azerbajdžan, članica Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), tzv. ruskog NATO-a - vjerojatno jer Armenija koketira sa Zapadom i šalje humanitarnu pomoć Ukrajini. Putin se tako odlučio ne miješati u vojne operacije Azerbajdžana, što je pak Moskvi zamjerio Iran.

Baku je opetovano optuživao EU, a posebno Francusku, za raspirivanje napetosti u regiji stvaranjem bližih veza s Armenijom i isporukom vojne opreme u tu zemlju.

No Bruxelles se ipak mora okrenuti prema naftom i plinom bogatoj južnokavkaskoj zemlji kako bi im pomogla u zamjeni ruskih fosilnih goriva. Human Watch inzistira da EU suradnju uvjetuje azerbajdžanskim poštivanjem ljudskih prava.